Dan Oružanih snaga Bosne i Hercegovine obilježava se svakog 1. decembra, a tako će biti i danas, u kasarnama širom naše zemlje. Centralna vojna svečanost održat će se u kasarni “Rajlovac” kod Sarajeva.
General-major Mirsad Ahmić, zamjenik načelnika Zajedničkog štaba OS BiH za resurse, govorio je jutros za N1 o najvećim iskoracima u protekle dvije decenije.
General Ahmić kaže da su se Oružane snage razvijale paralelno sa državom i njenim političkim i ekonomskim sistemom, u skladu sa Zakonom o odbrani i ključnim zadacima definisanim tim aktom.
“Uporedo s tim kako se razvijala BiH i njen društveno-ekonomski i politički sistem, tako su se razvijale Oružane snage BiH. Kada bismo pogledali Zakon o odbrani i samo ta četiri ključna zadatka Oružanih snaga BiH, mi ćemo vidjeti da su se Oružane snage praktično kroz sve te izazove razvijale koristeći to kao priliku”, pojasnio je Ahmić koji je podsjetio i na ulogu OS BiH u međunarodnim misijama, humanitarnom deminiranju i pružanju pomoći građanima u krizama, kako u zemlji, tako i kroz sistem UN-a.
NATO put, interoperabilnost i najviše ocjene za standarde
Oružane snage BiH, kazao je Ahmić, dizajnirane su odlukom Predsjedništva BiH tako da budu dio sistema kolektivne sigurnosti, uz jasnu vanjskopolitičku orijentaciju ka NATO-u i EU.
“Odlukom Predsjedništva Bosne i Hercegovine o veličini i strukturi OS BiH dizajniran je i odbrambeni sistem koji će imati svoju osnovnu misiju u okviru izvršavanja tih zadataka, da bude uključen u elemente kolektivne sigurnosti”, rekao je Ahmić.
Dodaje da odbrambena i sigurnosna politika definiše integraciju u evropske, regionalne i euroatlantske strukture kao jedan od ključnih prioriteta, a interoperabilnost sa članicama NATO-a kao jedan od najvažnijih zadataka OS BiH.
“Da bismo to postigli, jedan od najvažnijih zadataka Oružanih snaga jeste interoperabilnost sa NATO članicama. BiH, kroz svoje Oružane snage, implementirala je i integrirala sve NATO standarde kada je u pitanju obuka, operacije, vježbe i izvršavanje tih zadataka. S ponosom mogu konstatovati da su nam ocjenjivači, ne samo u BiH već i van nje, dali najviše ocjene za implementaciju takvih standarda”, istakao je Ahmić.
Modernizacija i donacije
Iako je još 2016. godine usvojen plan razvoja i modernizacije OS BiH, Ahmić priznaje da državne institucije nisu dale očekivani odgovor u pogledu finansiranja, ali naglašava da vojska nije pasivno čekala.
“Nažalost, nismo imali odgovarajući odgovor institucija BiH kada je u pitanju modernizacija Oružanih snaga, ali nismo sjedili i čekali skrštenih ruku. Oružane snage su razvile projekte, Ministarstvo odbrane i Oružane snage su pokrenule jednu opću javnu diplomatiju i, kao rezultat toga, u zadnjih nekoliko godina više od desetine miliona eura smo dobili od evropskih zemalja kroz Evropski fond za mir, zatim bilateralnih partnera kao što su Sjedinjene Američke Države, Turska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Norveška i druge zemlje, participirajući kroz projekte koji su usmjereni ka opremanju i nedostacima koje nismo mogli osigurati vlastitim kapacitetima”, naglasio je.
Podsjeća na konkretne donacije: jačanje kapaciteta vojne policije iz Slovenije, oklopno-borbena tehnika i antidron sistemi iz Turske, te najavljena američka podrška jačanju zračnih snaga i sistema nadzora.
“Implementacija tih projekata je već bila viđena i ove godine… pitanje ISTAR modela, dron zaštite itd.”, nabrojao je Ahmić.
Regionalna trka u naoružanju i potreba da BiH prati trend
Na pitanje kako BiH može pratiti Srbiju koja nabavlja dronove, protivzračnu odbranu i oklop te Hrvatsku koja investira u Rafale i modernizaciju, Ahmić naglašava da građani imaju povjerenje u OS BiH, ali da je pitanje balansa naoružanja na Balkanu ključno.
“Pitanje balansa naoružanja na Balkanu je izuzetno važno pitanje za sigurnost. Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja iz Firence 1996. je implementiran na obaveze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, gdje su snage zemalja u regiji praktično bile ograničene kada je u pitanju borbena oprema i naoružanje određenih kalibara”, kazao je Ahmić.
Istakao je da zemlje u regionu nisu prelazile utvrđene limite, ali da bi BiH, osim pomoći partnera, morala sistemski pratiti trend ulaganja.
“Institucije BiH bi trebale pratiti taj trend, a ne samo naši međunarodni partneri. Očekujem da će doći to vrijeme kada ćemo imati veća ulaganja u Oružane snage Bosne i Hercegovine”, optimističan je Ahmić koji je podsjetio i na prošlogodišnje izdvajanje sredstava za višenamjenske helikoptere te je najavio prijedlog novih višegodišnjih projekata opremanja koje bi trebali odobriti državni organi.
Prioriteti: protivzračna odbrana, dronovi, cyber zaštita
Govoreći o konkretnim prioritetima, Ahmić navodi da OS BiH paralelno rade na nekoliko pravaca modernizacije.
“Mi smo već dizajnirali te projekte. Paralelno radimo u više pravaca. Kada je u pitanju protivzračna odbrana i osmatranje zračnog prostora, koristimo više mehanizama. Jedan od tih mehanizama jesu i višegodišnji projekti koje smo predložili Vijeću ministara, ali i naša saradnja sa partnerima putem NATO-a, odnosno Evropskog fonda za mir, kada je u pitanju protivzračna odbrana i zračno osmatranje”, naveo je Ahmić.
Posebno ističe značaj digitalizacije i cyber odbrane.
“Kada je u pitanju digitalizacija, mislim da smo u oblasti cyber zaštite jedna od najboljih institucija u Bosni i Hercegovini. To potvrđuju i značajna investiranja SAD-a koja su najavljena, a radi se o 7,5 miliona dolara. Dakle, postoji jedan ozbiljan operativni sistem koji se bavi cyber zaštitom kada je u pitanju odbrambeni sistem Bosne i Hercegovine”, konstatovao je Ahmić.
Podsjeća na cilj da do 2031. godine OS BiH imaju 60 mladih pilota.
“Naš cilj je do 2031. imati 60 mladih pilota. Već smo mi dostigli za ove dvije i po godine cifru od 27”, dodao je.
Savremene prijetnje: dronovi, cyber napadi, dezinformacije, hibridne operacije
Na pitanje o globalnim sigurnosnim izazovima – od rata u Ukrajini do situacije u Gazi i napetosti na Balkanu – Ahmić kaže da Oružane snage prate trendove i prilagođavaju obuku i vježbe.
“Mi pratimo sve globalne i svjetske trendove kada je u pitanju sigurnost i rizici ili razvoj tih potencijala. Naši programi i obuke podrazumijevaju i vježbanja. Naravno i širi spektar operacija koje podrazumijevaju i prijetnje koje su danas moderne”, ustvrdio je.
Kao primjer navodi nadlijetanja vojnih lokacija dronovima, cyber napade i dezinformacijske kampanje te poručuje da su antidron sistemi i obuke jasna poruka onima koji pokušavaju ugroziti vojnu infrastrukturu.
“Mi smo imali nadlijetanje vojnih lokacija od strane određenih neidentifikovanih letjelica, dronova… Nabavkom antidron sistema, organiziranjem naše obuke sa našim partnerima, mi smo u stvari dali poruku tim koji su to radili da to više neće moći. Mi ćemo ih detektovati i, na neki način, utvrditi porijeklo takvog djelovanja”, pojasnio je.
