Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović u izjavi za Anadolu Agency (AA) rekao je kako smatra da je za očuvanje mira nužno spriječiti govor mržnje u Bosni i Hercegovini.
Džaferović je govorio i o mogućim inicijativama za izmjene Krivičnog zakona BiH u dijelu koji se odnosi na zabranu negiranja genocida i zločina u BiH, a čije je odredbe ranije nametnuo doskorašnji visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko.
“Zvaničnici iz entiteta Republika Srpska tvrde da nije problem u sadržaju Inzkovog zakona, već u načinu na koji je donijet. Navodno su ga trebali donijeti organi države BiH, a ne visoki predstavnik. Svako ko je upućen u stanje u BiH zna da se radi o neiskrenoj tvrdnji“, rekao je Džaferović.
Podsjetio je kako je Parlamentarna skupština BiH više od deset godina pokušavala donijeti vlastiti zakon o zabrani negiranja i minimiziranja genocida i zločina, ali “svaki put su to blokirali upravo zvaničnici iz entiteta Republika Srpska, upravo zato jer im smeta sadržaj zakona”.
“S obzirom na navode iz RS da oni nemaju problem sa sadržajem zakona, međunarodna zajednica je pokrenula inicijativu da se ovaj zakon usvoji u Parlamentarnoj skupštini BiH. Na to je lično pozvao i visoki predstavnik Christian Schmidt, kazavši da će povući Inzkov zakon, ako parlament usvoji isti zakon. Ako nije problem u sadržaju, parlamenteraci bi sada trebali u Parlamentarnoj skupštini BiH glasati za zakon sa istim sadržajem, ali oni i to odbijaju, čime pokazuju da oni žele samo ukinuti Inzkov zakon”, rekao je Džaferović i poručio da se to nikad neće desiti.
Istakao je kako visoki predstavnik nije proglasio odredbe zakona o zabrani negiranja genocida i zločina ničim izazvan.
“Bila je to reakcija na monstruoznu kampanju vrijeđanja žrtava, poricanja zločina i veličanja zločinaca. Entitet RS je počeo javnim novcem da finansira veličanje ratnih zločinaca, kao govor mržnje par excellence. Ne treba zaboraviti da je Haški tribunal u svojim presudama upravo govor mržnje definisao kao jedan od faktora koji je i doveo do zločina. Zato je od najveće važnosti za očuvanje mira da se poticanje takvog govora mržnje spriječi. Osim toga, saradnja sa Haškim tribunalom je sastavni dio Daytona i svako ko je pristao na Dayton pristao je na Haški tribunal“, istakao je Džaferović.
Naveo je kako je “Inzkov zakon” svojim sadržajem identičan direktivama EU o suzbijanju govora mržnje, te je u skladu sa Štokholmskim programom, koji je usvojilo Vijeće EU još 2009., a koji jasno naznačava da su vrijednosti EU nespojive sa genocidom, zločinima protiv čovječnosti i drugim ratnim zločinima.
“Na koncu, presude Evropskog suda za ljudska prava su utvrdile da poricanje genocida ne može biti podvedeno pod slobodu govora. Tako da ne postoji instanca koja može ili smije osporiti ovaj zakon”, zaključio je Džaferović.
