Šefik Džaferović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, obratio se danas u Ljubljani učesnicima konferencije Evropske narodne stranke (EPP), na čijem je čelu Donald Tusk.
– Naše vrijeme je vrijeme kriza. Najprije smo svjedočili ekonomskoj krizi, zatim migrantskoj i klimatskoj, a sada i zdravstvenoj krizi bez presedana u našoj generaciji. Kriza počinje biti naše permanentno stanje – kazao je Džaferović na početku svog obraćanja.
Osvrnuo se na Evropsku uniju, stanje u Bosni i Hercegovini, izmjenama Izbornog zakona, blokadama…
– Ako govorimo o geopolitičkim ambicijama EU, onda je prvi i najvažniji test upravo Zapadni Balkan – rekao je Džaferović.
Kazao je da se pojedini lokalni akteri nadaju da bi erozija dosadašnjeg poretka mogla otvoriti prostor za velike “promjene”.
Opasne teritorijalne pretenzije
– To se prije svega očituje u opasnim teritorijalnim pretenzijama. Princip nepromjenjivosti granica ugaoni je kamen evropskog mira i sigurnosti. Prije dvije godine, liderskom akcijom kancelarke Merkel spriječena je opasna ideja o razmjeni teritorija, čime bi bila otvorena Pandorina kutija. Da su teritorijalne aspiracije još uvijek žive pokazao je i famozni non-paper. Ohrabruje što je međunarodna zajednica jednoglasno osudila ideje non-papera, odredivši ih kao prijetnju miru i međunarodnom poretku.
Ali zabrinjava što su se neki lokalni akteri, pa i u Bosni i Hercegovini, usudili otvoreno podržati ideje non-papera. I još uvijek ih nastavljaju promovisati, koristeći sve agresivniju secesionističku retoriku. Oni prijete evropskom miru i prkose međunarodnom pravu, ohrabreni krizom globalnog poretka. Ova pojava je toliko opasna da se ne smije šutjeti o njoj. Jer mir je u pitanju – istakao je Džaferović.
Dodao je da je ako Evropska unija želi biti geopolitički subjekt, onda se mora najprije posvetiti ovim procesima, koji ugrožavaju mir u njenom najbližem susjedstvu.
– Već decenijama, evropska perspektiva predstavlja najsnažniji okvir za jačanje mira i reformski napredak na Zapadnom Balkanu. Brojni iskoraci su napravljeni zahvaljujući nadi i želji država regiona za članstvom u Evropskoj uniji. Glavni razlog povećanja tenzija i nestabilnosti u regionu upravo je kriza evropske perspektive.
Razlog toj krizi su sve češći glasovi iz nekih država Evropske unije, koji osporavaju ideju proširenja. Konkretna potvrda tog raspoloženja je trenutna blokada Sjeverne Makedonije i Albanije. Nakon što je duh kompromisa, koji je simbolizirao Prespanski sporazum, izigran, došlo je do jačanja duha isključivosti u regiji – rekao je Džaferović.
Naglasio je da je nedavno “jedan zvaničnik iz Bosne i Hercegovine, na političkom forumu u jednoj evropskoj prijestonici, ustvrdio da Bosna i Hercegovina nikada neće dobiti priliku da postane članica Evropske unije. A zatim se, u skladu sa svojom nacionalističkom agendom, obrušio na liberalne vrijednosti Evropske unije”.
– Njegovo ime ne spominjem, jer nije važno. Ali je važan duh koji simbolizira. Šireći beznađe po pitanju evropske budućnosti, ovakvi akteri skidaju sa sebe bilo kakvu obavezu da poštuju demokratske standarde. Sve češće otvoreno odbijaju provesti 14 preporuka Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu. Gašenjem evropske perspektive polako se gasi glavni motor pozitivnog kretanja. Ostaje samo besperspektivnost i nepovjerenje, kao plodno tlo za širenje straha i mržnje – upozorio je Džaferović.
Secesionistička agenda
On je napomenuo da Bosna i Hercegovina podržava Zajedničko regionalno tržište, u okviru Berlinskog procesa, da podržavamo regionalnu ekonomsku i drugu saradnju, ali ništa ne može biti zamjena za perspektivu članstva u EU.
– Ne želim uljepšavati stvari: trenutno stanje u Bosni i Hercegovini je opasno i zabrinjavajuće. Državne institucije već nekoliko mjeseci ne funkcioniraju, jer zvaničnici iz entiteta Republika Srpska odbijaju dolaziti na sjednice. Oni tvrde da je razlog tome Inzkov zakon, ali to nije istina – kazao je Džaferović.
Dodao je da Inzkov zakon nije razlog trenutnih blokada u Bosni i Hercegovini, te da je on samo povod i izgovor.
– Političari iz Republike Srpske provodili su blokade i mjesecima prije Inzkovog zakona. Provode ih već godinama, iznalazeći razne povode i izgovore. Jučer su to bile odluke Ustavnog suda koje im nisu po volji; danas Inzkov zakon ili izbor novog visokog predstavnika; sutra nešto drugo. A pravi razlog i cilj je uvijek isti: blokirati rad države, stvarati predstavu da je ona nemoguća i tražiti njeno rasformiranje, u skladu sa secesionističkom agendom, kojoj nije do mira i napretka, već do nekih ciljeva iz prošlih stoljeća – istakao je Džaferović.
On je naglasio da je Dejtonskim sistemom zamišljeno da Visoki predstavnik bude instanca koja će utvrđivati odgovornost zvaničnika koji opstruiraju rad institucija, a samim time i provođenje Dejtonskog sporazuma.
– Pasiviziranje pozicije visokog predstavnika, čemu svjedočimo već duži period, ili njegovo uklanjanje, koje neki zagovaraju – imalo bi kobne posljedice. Time bi bila poremećena dejtonska ravnoteža. Brojni mehanizmi blokada i opstrukcija bi ostali u sistemu, a jedini mehanizam deblokade bio bi uklonjen – ukazao je član Predsjedništva BiH.
Dodao je da Ured visokog predstavnika nije nikakav presedan, već nužna pojava u društvima u kojima je došlo do teških kršenja međunarodnog prava, navodeći primjer Njemačke i Austrije gdje je, nakon Drugog svjetskog rata, postojao Saveznički kontrolni savjet, koji je imao znatno veće ovlasti od OHR-a.
– Izgradnja funkcionalne države predstavlja najveći izazov za Bosnu i Hercegovinu. U tom smislu, jedna od ključnih inicijativa jeste ona za provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, kao jednog od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.
Presuda Sejdić-Finci ne traži da se poveća osjećaj zastupljenosti konstitutivnih naroda u Predsjedništvu, kao što neki sugerišu. Naprotiv, Evropski sud je konstatovao da konstitutivni narodi već imaju više prava od ostalih. Može se čak reći da su privilegovani u odnosu na ostale. Zato je sud zatražio od Bosne i Hercegovine da osiguramo jednaka prava i građanima koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda – rekao je Džaferović.
Frustracija svih građana
Dodao je da, ako se sada, bez obzira na presudu, kao uvjet postavlja dodatno povećanje osjećaja zastupljenosti jednog konstitutivnog naroda u Predsjedništvu BiH, onda ne govorimo o implementaciji presude Suda iz Strazbura, već o promjeni Dejtonskog sporazuma i njegove ravnoteže.
– U tom slučaju je onda potrebno i reducirati mogućnosti etničkog veta u parlamentima. Konkretno, nužno je reducirati Dom naroda Federacije BiH na status koji ima Vijeće naroda u RS. Najveća frustracija nije u osjećaju nezastupljenosti konstitutivnih naroda, već u osjećaju bespomoćnosti većine građana pred činjenicom da etnički klubovi u parlamentu mogu blokirati donošenje bilo kojeg zakona, pa čak i onih koji nemaju nikakve veze sa nacionalnim identitetom ili nekim specifičnim pitanjem koje se tiče konstitutivnih naroda. Konkretno, u Domu naroda Federacije, jedan etnički klub već tri godine blokira izbor nove vlade i imenovanje sudija u Ustavnom sudu.
Nemoguće je razgovarati o frustracijama bilo kojeg konstitutivnog naroda, ako ujedno nećemo rješavati navedenu frustraciju svih građana. Nemoguće je govoriti o kompromisnom rješenju, a ne uzimati u obzir zahtjeve svih aktera. Besmisleno je tražiti ispunjenje zahtjeva jedne političke stranke, a ignorisati sve druge. Kompromis je jedino rješenje. Sve ostalo je slijepa ulica – ukazao je Džaferović.
Na kraju je poručio da Zapadni Balkan treba Evropsku uniju, ali i Evropska unija treba Zapadni Balkan.
– Svako odgađanje proširenja u nedogled ili osporavanje ideje proširenja – može dovesti samo do destabilizacije, zastoja u reformama, te porasta utjecaja drugih sila na ovim prostorima. To sigurno nije u interesu ni građana Zapadnog Balkana, ni građana Evropske unije. Zato je od vrlo važno da što snažnije nastavimo i da u što skorijoj budućnosti završimo proces pune integracije svih zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Radi mirnijeg i prosperitetnijeg Zapadnog Balkana. Radi mirnije i prosperitetnije Evropske unije – rekao je Džaferović.
