U zgradi Britanskog parlamenta u utorak je održana komemoracija povodom 27. godišnjice genocida u Srebrenici, kojoj su prisustvovali predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske Lindsay Hoyle, prenosi Anadolu Agency (AA).
Na komemoraciji su se obratili Džaferović i Hoyle, kao i ministar ravnomjernog razvoja Ujedinjenog Kraljevstva Greg Clark, ministar vanjskih poslova u sjeni David Lammy, direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić, zastupnik u Parlamentu i bivši komandant Britanskog bataljona UNPROFOR-a Bob Stewart, zastupnici Ian Blackford i Fleur Anderson, baronesa Sayeeda Warsi i predsjedavajući fondacije “Remembering Srebrenica” Waqar Azmi.
Džaferović se tokom obraćanja zahvalio svima koji daju doprinos čuvanju sjećanja na genocid.
“Genocid u Srebrenici je najveći zločin na evropskom tlu, nakon Drugog svjetskog rata. Za nepunih sedam dana, nakon 11. jula 1995. godine, jedinice vojske i policije Republike Srpske ubile su više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka. Egzekucije su vršene u maniru Einsatzgruppen odreda: žrtve su izvođene u manjim grupama od pet do deset ljudi, sa povezima na očima, streljani su u leđa ili potiljak, a zatim su zakopavani u masovne grobnice”, rekao je Džaferović.
Dodao je da nakon što su vlasti SAD-a u ljeto 1995. objavile satelitske snimke masovnih grobnica, vlasti Republike Srpske su pokrenule operaciju premještanja masovnih grobnica, sa primarnih lokacija na sekundarne i tercijarne, kako bi prikrili zločine. Iz tog razloga posmrtni ostaci bili su zakopani u grobnicama udaljenim desetinama kilometara.
“Ovaj zločin predstavlja jednu od najmračnijih stranica u historiji 20. stoljeća, između ostalog i zato što je počinjen u prisustvu vojnih snaga Ujedinjenih nacija. Pasivnost Ujedinjenih nacija u Srebrenici bila je samo kulminacija njihovog pasivnog i neutralnog stava, tokom više od tri godine rata u Bosni i Hercegovini, od 1992. do 1995. godine”, poručio je Džaferović.
Naglasio je da lekcije rata u Bosni i Hercegovini, a naročito pogreške Ujedinjenih nacija u Srebrenici, “moraju biti vječni putokaz međunarodnoj zajednici, naročito danas, kada svjedočimo agresiji na Ukrajinu, praćenoj zločinačkom kampanjom”, rekao je Džaferović.
“Jedan od razloga, koji je doveo do genocida u Srebrenici, bilo je nepravedno uvođenje embarga na uvoz oružja, čime je Bosni i Hercegovini, na samom početku rata, 1992. bilo uskraćeno pravo na samoodbranu, zagarantovano Poveljom Ujedinjenih nacija. Bili smo izloženi brutalnoj agresiji susjedne Srbije, koja je naslijedila svo naoružanje Jugoslovenske narodne armije, te je vršenjem sistemskih i masovnih zločina nastojala promijeniti demografsku sliku većeg dijela teritorije Bosne i Hercegovine, kako bi je anektirala i inkorporirala u takozvanu ‘veliku Srbiju’. Druga tendencija, koja je dovela do genocida, bio je neutralni i relativizatorski stav dijela međunarodnih zvaničnika, prvenstveno funkcionera Ujedinjenih nacija poput Boutrosa Ghalija i Yasushija Akashija, koji su neprestano relativizirali počinjene zločine, izjednačavali žrtve i zločince, te se protivili intervenciji međunarodnih snaga”, rekao je Džaferović.
Poručio je da su “jedan od rijetkih glasova zdravog razuma u tim mračnim godinama”, bili bivša britanska premijerka Margaret Thatcher i lord Paddy Ashdown.
“Od samog početka su prepoznali ko je žrtva, a ko agresor, te su zahtijevali djelovanje međunarodne zajednice kako bi se zaustavili zločini. Kasniji razvoj događaja potvrdio je ispravnost njihovih stavova”, rekao je Džaferović.
Dodao je da danas, kada je Ukrajina suočena sa agresijom susjedne države i kada se vrše zločini protiv civilnog stanovništva u Ukrajini, nikada važnije nisu bile lekcije iz Bosne i Hercegovini.
“Umjesto embarga, napadnutoj državi se mora omogućiti da se brani, a u međunarodnoj javnosti ne smije biti dopušteno da se iznalaze opravdanja za agresiju i zločine. Mora postojati jasna razlika između zločinaca i žrtava, jer sve drugo vodi nas u mrak i moralni kolaps čovječanstva”, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Na kraju se zahvalio vlastima Ujedinjenog Kraljevstva na doprinosu, koji su dali u intervenciji NATO saveza, kojom je zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini i zaključen Dejtonski mirovni sporazum.
“Zahvalan sam i na podršci, koju je Ujedinjeno Kraljevstvo dalo u proteklih 27 godina provođenja mirovnog sporazuma, prvenstveno kada je u pitanju integracijski put Bosne i Hercegovine i jačanje državnih institucija. Posebnu zahvalnost u tom smislu dugujemo pokojnom lordu Paddyju Ashdownu, koji je služio kao visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Lord Ashdown će ostati vječno u sjećanju građana Bosne i Hercegovine kao nepokolebljivi borac za pravdu, a vrijeme njegovog mandata ostat će zapamćeno kao zlatno doba reformi, jačanja države i progona ratnih zločinaca. Svojim djelovanjem u Bosni i Hercegovini, lord Ashdown je nastavio najsvjetliju britansku tradiciju borbe za slobodu, a protiv tiranije”, rekao je Džaferović.
Zahvalio je i Parlamentu i trenutnoj vladi Ujedinjenog Kraljevstva na odlučnom djelovanju u proteklih godinu dana, kada se radi o suzbijanju krize izazvane secesionističkim postupcima vlasti entiteta Republika Srpska.
“Borba za zaštitu žrtava genocida u Srebrenici, nije nešto što se tiče samo Bošnjaka. To se uistinu prvenstveno tiče Bošnjaka, jer je genocid u Srebrenici bio zločin protiv Bošnjaka. Ali kažnjavanje genocida u Srebrenici tiče se i ukupne međunarodne sigurnosti. Vidjeli smo na primjeru streljanja u sirijskom Tadamonu ili ukrajinskoj Buči da zločini nisu stvar prošlosti. Vidjeli smo to i na primjeru napada u norveškoj Utoyi i novozelandskom Christchurchu. Ishod borbe za pravdu u Bosni i Hercegovini ne prate samo civilizirani ljudi u svijetu, već i zlikovci. Hoće li zločin biti kažnjen ili će biti nagrađen, nešto je što i njih zanima. Zato je borba za pravdu u Srebrenici je borba za pravdu na cijeloj zemaljskoj kugli i šire. Zato je borba za sigurnost i budućnost srebreničke djece, borba za sigurnost i budućnost svakog djeteta”, rekao je Džaferović.
