Svaka zajednica ima junake koji su postali simbol tog društva. Nasrudin hodža je jedan od legendarnih junaka u turskom društvu. Kada god se spomene, njegovo ime izmami slatki osmijeh na lica. Samo spominjanje Nasrudin hodže znači da će odmah biti smijeha. Nasrudin hodža je važan junak koji stotinama godina nasmijava ljude u Anadoliji, a mudrim riječima baca svjetlost na život. Dovoljno je da se prisjetite jenog od njegovih viceva i da se nasmiješte. Njegovi zanimljivi doživljaji i vicevi svaki put će savladati vrijeme i doći u pravi trenutak. Svaka riječ ima jako značenje, aktuelna kao da je izrečena u današnjici. Kao da je Nasrudin hodža neko od naših bližnjih, kao da i dan danas zajedno s nama živi u ulici, mahali. Zahvaljujući toj osobini, njegov talenat da zabavlja i nasmijava ljude živjet će još hiljade godina.
Nasrudin hodža je važna osoba koju poštuju i prisvajaju mnogi narodi na Bliskom Istoku i Centralnoj Aziji. Porijeklom je iz Akšehira, a prema Evlija Čelebiji, “u Akšehiru postoji mezar šejha Nasrudin hodže, velikog vjerskog vođe i plemenite osobe. Obrazovao se za vrijeme Gazi Hudavendigara, proslavio u doba Yildirim Hana. Čovjek od mnogih vrlina, duhovit, filozof, velika ličnost koja je uspijevala uporedo i besprijekorno voditi vjerske i svjetske poslove”.
Živio je ispunjenim životom, punim jedinstvenih viceva, a umro je, prema nekim kazivanjima, za vrijeme Seldžuka, a prema nekima u doba Čelebi Mehmeda. Postoje i tvrdnje da su vicevi u vezi Nasrudin ustvari kombinacija događaja koje je preživjelo više osoba. Međutim, pitanje kako su nastali vicevi u vezi Nasrudin Hodže više nije ni važno. Ti vicevi zasmijavaju ljude širom Anadolije i nastaviće da mame osmijeh na njihovim licima i ubuduće. Satirične pripovijetke koje pripadaju narodu, koje su postale sastavni dio nas, naše.
Široko je rasprostranjeno vjerovanje da je Nasrudin hodža bio veliki vjerski dužnosnik, veliki alim. Smatra se da su problemi građana i kritike na račun državnika u srednjem vijeku, kada nisu postojale mogućnosti štampe i pisanih medija, bivale prenesene kroz njegove viceve. Građani smoreni čuvajući slonove Timura, koji bi noćio u Akšehiru, obratili su se hodži i zatražili pomoć kako bi se riješili ove teške situacije i dužnosti da hrane slonove. “Nemamo više trave, sijena, pomagaj hodža, riješi nas slonova”, rekoše oni. “Krenite za mnom”, rekao im je Nasrudin hodža okupivši građane oko sebe i potom je izašao pred Timura. Vidjevši da su se svi razbježali zbog straha od Timura, te da nikog nema iza njega, Nasrudin hodža se osvetio i ujedno vješto izvukao iz situacije rekavši: “Vladaru moj, narod se sekira zbog samoće slona kojeg hrane, traže da mu se nađe par, da ne bude sam”.
Hodžinim satiričnim pripovijestima nema kraja. Mnogi njegovi vicevi, od jahanja magarca naopačke, do pravljenja jogurta od jezera, postali su sastavni dio kulturnog života u Turskoj.
Općina Akšehir od 1959. godine između 5. i 10. jula organizuje festival za Nasrudin hodžu, koji je Akšehir promovisao u svijetu. Predstavnici naučnih, umjetničkih i književnih krugova iz svih dijelova svijeta dolaze u Akešhir. Bogatstva iz različitih dijelova svijeta susreću se i miješaju duhovitošću. Ovom prilikom vam čestitamo sedmicu posvećenu Nasrudin hodžiu i s poštovanjem se prisjećamo ove velike ličnosti sa prostora Anadolije.
TRT.net.tr
