Bugarske vlasti su pokrenule kampanju izdavanja bugarskog državljanstva i bugarskih pasoša za goransku zajednicu na Kosovu. Prema izvorima novinske agencije INA, predstavnici bugarske vlade tvrde da je goranska zajednica bugarskog porijekla a ne makedonskog, te da su im ponudili “atraktivne” pasoše kako bi bili u boljoj mogućnosti za zapošljavanje u zemljama EU. Također ponuda važi i za mlade Gorance, kojima se omogućuje besplatna stipendija za studiranje na Univerzitetu u Sofiji i Plovdivu. Negodovanje oko ovoga je izrazila i jedno makedonsko-goransko udruženje, gdje je njihov predstavnik, Avni Rahti izjavio da je dosada preko 100 Goranaca uzelo bugarsko državljanstvo, a koji prema njegovim riječima pripadaju makedonskoj zajednici. On je naveo da se svakog dana povećava broj onih koji se deklarišu kao Bugari, i da je sada već i otvorena autobuska linija iz Dragaša do Sofije.
Ko su Goranci?
Goranci ili Gorani su poseban južnoslavenski narod u području Gore, na sjevernim obroncima Šar-planine i tromeđi Kosova, Albanije i Makedonije.
Goranci danas na Kosovu žive u selima: Backa, Brod, Dikance, Globočica, Gornja Rapca, Kruševo,Kukaljane, Lještane, Ljubovište, Mlike, Orčuša, Radeša, Restelica, Veliki Krstec, Vranište, Zli Potok, Mali Krstec, Donja Rapča. Ima ih također u devet sela sjeverne Albanije, uz granicu s Kosovom. Prema općinskim podatcima u području Dragaša i okoline ima ih 13.000 te oko 12.000 po drugim državama.
Zbog udaljenosti ovoga područja od glavnih putnih pravaca, još uvijek su u velikoj mjeri očuvani elementi govornog jezika iz VIII stoljeća pa i elementi staroslavenskog jezika. Goranci svoj jezik nazivaju našinski, a najbliži je makedonskom jeziku ili staroštokavskom srpskom jeziku (na kojemu je pisan i Dušanov zakonik). Goranci su islamske vjeroispovjedi. Prva džamija u selu Mlike sagrađena je još 688. godine po hidžri a na starim temeljima je natpis da je Ahmed-aga Pir obnovio džamiju 1238., što svjedoči i tarih džamije u Mlikama.
Postoji problem njihovog izjašnjavanja. Na kraju krajeva je elementarno osnovno pravo svih građana da se izjašnjavaju onako kako se oni osjećaju. Ali problem goranske manjine Gore je sasvim drugačija.
Bio je uzaludan višegodišnji napor političkih lidera Kosova da Goran(c)e inkorporiraju u institucije Republike Kosova. Oni ni u jednom trenutku se nisu dvoumili, a i dan-danas su ostali dio Republike Srbije.
Goranci Gore, na teritoriji koja se nalazi na samom jugu Kosova ne priznaju kosovsku realnost, odnosno za njih ne postoji Republika Kosovo. Goranci žive i rade pod pravnom sistemu i institucijama Srbije. Osamdeset procenata ove populacije u različitim oblicima dobija lične dohotke iz Srbije. Škole funkcioniraju bez ikakvih problema a financiraju se iz budžeta srpskog sistema. Vranište, je jedno od najvećih sela u Gori, gdje je sjedište opštine koja funkcionira pod sistemom Republike Srbije.
