U goraždanskom naselju Lozje danas je obilježena godišnjica stradanja više od 40 civila koji su svirepo ubijeni kada su srpske snage 22. maja 1992. godine izvršile napad na ovo mjesto na samom ulazu u Goražde.
Preživjeli svjedoci ovog gnusnog zločina, porodice, prijatelji ubijenih, kao i delegacije zvaničnika danas su položili cvijeće i proučili dovu kraj spomenika na kojem su uklesana imena ubijenih civila.
Pozvali su nadležne institucije da konačno privedu pravdi počinioce i nalogodavce ovog zločina, te odgovorne za zarobljavanje civila koji su uhapšeni i odvedeni u zarobljeništvo.
Preživjeli svjedoci sjećaju se da je napad počeo u rano jutro 22. maja ulaskom sprskih snaga, među kojima su bile i njihove dojučerašnje komšije.
“Ljudi su bježali, a oni su ubijali sve pred sobom. Mnogi su ranjeni, neki su tražili spas prema Drini. Ubijeni su mi otac i dvojica braće. Mnogo je ljudi ubijeno na ovom mjestu, moj daidža, moje komšije i prijatelji”, priča Emir.
Porodice čekaju pravdu
Do danas je pronađen samo dio posmrtnih ostataka zarobljenih stanovnika Lozja u grobnici blizu Goražda, a porodice i dalje tragaju za posmrtnim ostacima svojih najbližih. Iz Udruženja logoraša Goražda zahtjevaju procesuiranje svih počinilaca i nalogodavaca teškog zločina u Lozju.
“Rat je strahota od koje se treba čuvati i braniti, a jedina sigurna zaštita je podsjećanje na strahote i tuge rata. Cilj nam je da se ne zaboravi i da čuvamo sjećanje na naše ubijene, a sve u interesu kulture sjećanja koja je vrlo važna za sadašnje i buduće generacije, za BIH i šire. Nikada ne smijemo zaboraviti šta se dogodilo u naselju Lozje kako bi se osiguralo da se tako što nikada i nigdje ne ponovi. Mora se otkriti potpuna istina, moraju se identificirati svi koji su naredili i izvršili ovaj teški zločin. Za pravdu se vrijedi boriti i nedopustivo je da se zločinci veličaju. Pozivam domaće pravosuđe da procesuiraju sve zločince, jer je nedpustivo da se procesuiraju oni koji su branili Goražde, a niti jedan zločinac koji je počinio zločine u Goraždu. Za obnovu povjerenja su nužni istina i pravda. Sa ovoga mjesta poručujemo da nismo zaboravili naše šehide i način na koji su ubijeni. Također moramo ostaviti nekakve temelje za mir i suživot na ovim prostorima, što nam je cilj da se našoj djeci nikad ne dogodi ono što je nama, Na to nas obavezuju suze bosanskih majki, da ne dozvolimo da se te suze ponove”, poručio je Muhamed Hećo, predsjednik Udruženja logoraša Goražda.
U svojim obraćanjima to su istakli i garaždanski muftija Remzija efendija Pitić, gradonačelnik Goražda Ernest Imamović te ministar za socijalnu politiku, izbjegla i raseljena lica BPK Goražde Eniz Halilović.
“Ova naša proljeća su preteška. Mi ćemo reći da su ovdje stradali Bošnjaci, ali u božijem redu stvari stradali su oni koji su ovo uradili samo što oni to ne znaju, jer po Božijem redu stvAri ko ubije jednog čovjeka, nevinog, i ko ubije nekoga ko nije ubio nikoga kao da je cijeli svijet poubija”, poručio je između ostalog Remzija ef. Pirtić, goraždanski muftija.
Tužilaštvo BiH je u novembru prošle godine podiglo optužnicu protiv Brane Petkovića, koji se tereti za zločin u Lozju, a 7.januara ove godine ona je potvrđena i od Suda BIH.
Petković koji je rođen u Goraždu ima državljanstvo Srbije tereti da je od početka maja do kraja jula 1992. godine, kao komandanta Opštinskog štaba Teritorijalne odbrane Srpske opštine Goražde, komandiru RJŠTO Srpske opštine Goražde, kao i komandirima i pripadnicima četa naredio oružani pješadijski napad na civilno bošnjačko stanovništvo naselja Lozje-Kokino Selo, među kojim je bio veći broj žena i djece, a tom prilikom ubijeno je najmanje 16 osoba bošnjačke nacionalnosti i zarobljeno sedam muškaraca bošnjačke nacionalnosti koji su odvedeni u nepoznatom smjeru i ubijeni, a njihovi posmrtni ostaci su pronađeni 17. marta 1993. godine u masovnoj grobnici u mjestu Šišeta kod Goražda.
Optuženi Brane Petković se tereti za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, napade na civilno stanovništvo i naselja, a ti napadi su posljedovali smrću, teškom fizičkom povredom ili teškim narušenjem zdravlja, napade bez izbora cilja kojim se povređuje civilno stanovništvo, ubijanja, namjerno nanošenje snažnog fizičkog ili duševnog bola ili patnje žrtvama i nečovječno postupanje.
Navode optužbe Tužilaštvo će dokazivati pozivanjem 146 svjedoka i dva stručna vještaka te prilaganjem 275 materijalnih dokaza.
