Autor: Mohamed Lakhdar Harzallah
Znanje i kapital ideja postali su vitalni izvor ekonomija modernih zemalja, koje počivaju na konceptu digitalnog informacijskog društva. Promjena društvenih obrazaca i nastanak novih potreba, navika i načina života na društvenoj, kulturnoj, ekonomskoj, političkoj, profesionalnoj i obrazovnoj razini, bio je neizbježan rezultat temeljne transformacije u formacijskoj i funkcionalnoj prirodi društva i njihovog kretanja u pravcu ulaganja u znanje, istraživanje, proizvodnju i razvoj. U tom kontekstu, dr. Saud bin Nasser Al-Dayami – predsjednik Univerziteta Sultan Qaboos, primjećuje: “Moć u dvadeset prvom stoljeću neće biti u ekonomskim ili vojnim standardima, već u znanju.” Ova izjava govori o svjesnosti i osviještenosti o neizbježnoj i utvrđenoj istini, a to je da je osnovni pristup izgradnji društva i osiguravanje puta prema budućnosti, tj. prema formiranju zdrave vizije za razvoj i napredak, ulaganje u ljudski resurs i intelektualni kapital, što je osnova svakog efikasnog, profitabilnog i produktivnog ulaganja.
No, kakva je pozicija arapskih zemalja u tom segmentu? Hoće li korona virus vratiti stratešku vrijednost ovog nematerijalnog resursa? Međunarodna zajednica je svjedok strašnih posljedica uzrokovanih ovim mikroorganizmom i posljedičnoj neravnoteži u zdravstvenom, ekonomskom i socijalnom sistemu država i zbrkom međunarodnih odnosa. Posljedice su osjetile sve zemlje, a najveću štetu trpe najrazvijenije zemlje, zemlje s najvećim stepenom ekonomskog razvoja, vojne sile, tehnoloških mogućnosti, finansijske moći i materijalnog bogatstva. Jesu li se protiv ove pandemije borili svojim vojnim i ekonomskim arsenalom? Nisu!
Na prvoj liniji fronta našli su se ljekari i naučnici, a cijeli svijet s nestrpljenjem očekuje rezultate istraživanja u kojima se pokušava pronaći cjepivo za ovaj virus.
Podsjetimo se sada riječi začetnika singapurske renesanse Leeja Kuana Yewaa, kad je, odgovarajući na pitanje koja je tajna singapurskog uspjeha, rekao: “Odbio sam usmjeriti državne resurse na kupovinu oružja, kao što to čine vladari trećeg svijeta. Umjesto toga, većinu državnih resursa sam usmjerio u obrazovanje, tako da se Singapur iz siromašne zadužene nacije preobrazio u jedanu od najbrže rastućih ekonomija na svijetu. Obrazovanje je tajna uspjeha Singapura… obratio sam se učiteljima, dao sam im najveću plaću i rekao sam im: „Odgojite mi čovjeka, izgradit ću vam državu!“”
Nažalost, u arapski vladari, u većini slučajeva, smatraju da su vojska i oružje temelj stabilnosti države, i to u vrijeme kada su se promijenili pojmovi modernih ratova, standardi pametne moći, bakterijski i proxy napadi i kibernetski napadi, u kojima su se promijenili snaga umjetne i digitalne inteligencije i visokokvalitetna komunikacijska tehnologija.
Većina arapskih vladara i dalje pretjerano troši na naoružanje, zabavu, sport i umjetnost, bez velike brige o bolnicama, školama i istraživačkim centrima!
Što se tiče položaja učitelja, liječnika i istraživača, oni su u donjim dijelovima društvene ljestvice i pažnje vlasti. Da, to je bolna istina!
No, posljedice kontinuiranog držanja generacija u neznanju i nedostatku svijesti bit će prevelike za ekonomiju i razvoj.
Vlade trećeg svijeta vjeruju da je ulaganje u obrazovanje beskorisno jer smatraju da je riječ o investiranju koje ne pruža materijalnu naknadu ekvivalentnu sredstvima uloženim budžetskim sredstvima. Istina je, međutim, sasvim drugačija. Istraživanja su potvrdila da neobrazovana osoba mnogo više košta društvo, jer nedostatak obrazovanja i vještina smanjuje efikasnost rada i radne sposobnosti, a povećava cijenu rada i nezaposlenost.
Obrazovanje je duša nacija, i što više ovaj duh nosi pozitivne vrijednosti, to je energija nacija za promjene jača i vitalnija. Kada ta energija izmiče i kada izgubi taj duh – to je uništenje i pad u ništavilo!
Korona nas, na okrutan način, disciplinira i uči nas da neće biti spasa i uspjeha bez ulaganja u kapital znanja i usmjeravanja pažnje na podizanje vrijednosti naučnika, izumitelja, profesora, liječnika i istraživača, kao i svih onih koji rade na poslovima izgradnje i ljudskog razvoja.
