Povodom saopćenja Hrvatskog narodnog sabora {HNS-a} u vezi terorističkih napada u Francuskoj, Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK} još jednom upozorava da se država Bosna i Hercegovina branila i odbranila od srpskog i hrvatskog agresora, a ne od islamskog ekstremizma. U vezi sa anticivilizacijskim pokušajem HNS-a da agresiju na državu Bosnu i Hercegovinu reinterpretira kao borbu protiv ‘islamskog terorizma i ekstremizma’, podsjećamo na činjenice utvrđene haškim presudama.
Udruženim zločinačkim poduhvatom stvaraoci zločinačke paradržave Herceg-Bosne imali su namjeru državu Bosnu i Hercegovinu razbiti i izdvojiti njene teritorije koje su po dogovoru iz 1939. između Cvetkovića i Mačeka bile označene kao hrvatske. Saopćenje HNS-a znači kontinuitet zločina prema državi Bosni i Hercegovini drugim sredstvima. Zločini nad bošnjačkim stanovništvom su bili dio udruženog zločinačkog poduhvata Hrvatske i paradržave Herceg Bosna. U presudama Haškoj šestorci Haški tribunal je utvrdio da je para država Herceg Bosna rezultat pokretanja udruženog zločinačkog poduhvata, koji je imao za cilj stvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hegovini, te njegovo ujedinjenje sa susjednom Hrvatskom. Na toj platformi su izvršeni strašni zločini nad Bošnjacima, autohtonom bosanskom narodu i jednom od najstariji evropskih naroda. To su pravni fakti, koje priznaje cjelokupna međunarodna javnost i institucije civiliziranog svijeta. Imajući u vidu presudu Haškog tribunala Čovićev još jedan u nizu pokusaja revizije sudskih, historijskih i naučnih činjenica kao i svi drugi njegovi antibosanski projekti će završiti na smetlištu historije.
Navedeno saopćenje HNS-a je antibosanski čin usmjeren u pravcu teritorijalne autonomije Hrvata, podjelom države Bosne i Hercegovine. To je ozbiljni nasrtaj na istinu o agresiji na Bosnu i Hercegovinu, uvreda žrtava udruženog zločinačkog poduhvata i pokušaj da se revidira historija. Borba za istinu i pravdu ostaje najbolja brana antibosanskom djelovanju i najbolja brana ponižavanju žrtava agresije i genocida.
Dvadeset pet godina poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma antibosanski projekti jačaju. Vrijeme je da se ti projekti sankcionišu jer predstavljaju egzistencijalnu prijetnju po opstanak države Bosne i Hercegovine. Krajnje je vrijeme za redefiniciju Dejtonskog mirovnog sporazuma ali i bosanskohercegovačke državne politike prema entitetu Republika srpska i tkz. Herceg-Bosni, kako bi se ti antibosanski projekti konačno zaustavili i poslali u historiju.
Institut za istraživanje genocida Kanada
