Irak bi mogao najviše nastradati zbog američko-izraelskog napada na Iran. Irak je godinama bio bojno polje na kojem su se sukobljavali interesi Teherana i Washingtona. U roku od nekoliko sati nakon početka američko-izraelskog napada na Iran, ponovno su izbili i sukobi u Iraku. U Iraku se vodi paralelni rat ili rat u sjeni, kako to piše Financial Times. Iran i šiitske grupe koje Iran podržava gađaju američke baze u Iraku dok SAD bombardira proiranske skupine u Iraku.
U utorak su šiitske milicije u Iraku napale američki diplomatski objekt u Bagdadu, nakon raketnih napada na izraelske i američke baze u Jordanu, izvještava britanski Guardian, upozoravajući da se Irak pojavljuje kao ključno novo poprište sukoba, a borbe se rasplamsavaju.
Irak je na udaru obiju zaraćenih strana, rekao je irački ministar vanjskih poslova Fuad Husein na konferenciji za novinare u ponedjeljak.
Od početka rata 28. februara stižu nepotvrđene informacije da američki i izraelski specijalci upadaju u Irak i djeluju protiv proiranskih šiitskih milicija. Bagdad je protestvovao Izraelu jer su poslali svoje specijalce u sukob sa iračkim službenim snagama u kojem je bilo poginulih Iračana. Izraelci su također izveli više zračnih napada na položaje šiitskih skupina na zapadu i jugu Iraka.
Iračani nisu imali žrtava samo u sukobu s izraelskim specijalcima. Brzo nakon početka rata, piše FT, pastir iz pustinje na jugu Iraka dojavio je da je uočio neoznačena vojna vozila i strane vojnike koji se spuštaju iz helikoptera. Irački vojnici krenuli su u patrolu u blizini saudijske granice i ubrzo su se našli pod paljbom: jedan je vojnik poginuo, a dvojica su ranjena. Nisu objavili ko su napadači, no FT piše da su to vjerojatno bili američki specijalci. Prema jednom izvoru, u Saudijskoj Arabiji su skupine iz Iraka izvele napad, pa su onda “strane snage prešle u Irak kako bi neutralizirale prijetnju”. Američki vojni dužnosnik rekao je za FT da su provodili operacije u Iraku kao dio akcije u Iranu, ali isključivo u cilju odbrane američkih trupa koje su napale grupe povezane s Iranom. Američki izvor negira da su se sukobili s regularnim iračkim snagama.
Širenje sukoba na Irak prijeti urušavanjem ionako krhke ravnoteže u toj zemlji koja se nikad nije oporavila od američke invazije 2003. radi rušenja režima Sadama Huseina. Iračka privreda ovisi o izvozu nafte, koji je naglo pao zbog iranske blokade Hormuškog tjesnaca. Učestali su nestanci struje u trenutku kad se političari bore za formiranje nove vlade.
Šijitske milicije koje podržava Teheran preuzele su odgovornost za desetak raketnih i bespilotnih napada usmjerenih na američke vojne i diplomatske objekte.
Likvidacije šiitskih lidera
Bivša dužnosnica američkog State Departmenta za Irak i Iran i sadašnja analitičarka Atlantskog vijeća Victoria Taylor zaključuje da su američke snage pokušavale uništiti sisteme zračnog nadzora ili komunikacija ključnih za milicije, pokušavajući ih onesposobiti već na samom početku sukoba.
Iračke šiitske milicije uglavnom su formirane nakon američke invazije na Irak 2003. godine. Riječ je o desetinama skupina koje zajedno imaju više od 100.000 boraca. Neke su bile integrirane u iračke državne sigurnosne snage. Neke šiitske milicije sudjelovale su od 2014. u koaliciji predvođenoj SAD-om i borile se protiv ISIL-a, ali i protiv sunija u Iraku. U izoliranim, ciljanim napadima SAD je posljednjih godina likvidirao nekoliko ključnih lidera iračkih šiitskih milicija. Šiitske skupine u Iraku nisu reagirale prošlo ljeto na napad Izraela i SAD na Iran. Ostali su po strani po nalogu Teherana. Ipak, nakon što su Amerikanci ubili iranskog ajatolaha Hameneija, manje skupine ovisnije o Iranu uključile su se u sukob. Druge šiitske milicije, koje su integrirane u iračku vojsku, imaju jači motiv za izbjegavanje eskalacije.
