Židovske molitve glasno izgovarane u velikim skupinama, pjevanje i plesanje, muškarci se klanjaju licima pritisnutim o zemlju, izraelske zastave podignute visoko, to su bile scene koje su se mogle vidjeti početkom ovog mjeseca u krugu džamije Al-Aqsa.
Prije nekoliko godina, takav bi prizor bio nezamisliv. Ali od 7. oktobra 2023. sve se promijenilo.
“Bilo je zastrašujuće mnogo ljudi (izraelskih doseljenika) prisutnih, neki od njih su bili važne osobe”, rekao je Aouni Bazbaz, direktor međunarodnih poslova u Islamskom vakufu, organizaciji koja upravlja džamijom Al-Aqsa za Middle East Eye.
“Ono što se dogodilo… predstavlja ključnu fazu usmjerenu na prisilno nametanje židovskog suvereniteta nad džamijom Al-Aqsa i njezinu prostornu podjelu između muslimana i doseljenika”, dodao je.
Džamija Al-Aqsa, smještena u Starom gradu Jerusalema, desetljećima je u središtu izraelske okupacije Palestine.
Za Palestince i muslimane diljem svijeta, džamija simbolizira borbu za slobodu, identitet i nezavisnost.
Sa druge strane, sve veći broj Izraelaca vjeruje da je to mjesto gdje će uskoro biti izgrađen Treći židovski hram.
Od okupacije istočnog Jerusalema 1967. godine, Izraelci postupno narušavaju taj status džamije Al- Aqse, povećavajući ograničenja pristupa Palestincima i muslimanima, dok proširuju židovsku prisutnost i kontrolu.
Od 7. oktobra, ti su se napori dramatično intenzivirali.
Danas, dok globalna pozornost ostaje usmjerena na izraelski genocid u Gazi i šire regionalne napetosti, Al-Aqsa se nalazi na prekretnici.
Mnogi Palestinci strahuju da se nalazimo na rubu gubitka identiteta džamije i pretvaranja u ono čega su se dugo bojali: Treći židovski hram.
Erozija statusa quo
Krajem 19. stoljeća, Osmansko Carstvo, koje je tada vladalo Palestinom, uspostavilo je dogovor o upravljanju vjerskim mjestima u Jerusalemu.
Taj je dogovor postao poznat kao status quo, skup pravila i propisa koji se do danas smatra obvezujućom međunarodnom normom, a koji su dugo prihvaćale svjetske sile.
Dogovor je propisivao da cijeli kompleks džamije Al-Aqsa površine 144.000 kvadratnihh metara – uključujući Kupolu na stijeni, srebrnu kupolastu džamiju Qibli te druge zgrade i vrata – potpada pod muslimansku upravu.
Decenijama je ta uprava poznata kao Islamski vakuf, ili vjerska zadužbina, koja potpada pod jordansko skrbništvo nad mjestom.
Pravila su jednostavna: samo muslimanima je dopušteno moliti se unutar džamije, dok je nemuslimani dozvoljena samo posjeta, ali Vakuf odlučuje kada i kako.
Kontrola nad džamijom, uključujući njezino održavanje, sigurnost i iskapanja, ostaje isključiva odgovornost Vakufa.
Ovaj autoritet, a time i autoritet Amana, Izrael je formalno priznao u mirovnom sporazumu potpisanim s Jordanom 1994. godine.
Tokom izraelske okupacije Jerusalema, sve do 2000. godine, kršenja statusa quo bila su rijetka, jer su se izraelske vlasti bojale globalne muslimanske reakcije u slučaju bilo kakvog napada na džamiju.
Međutim, upad tadašnjeg opozicionog vođe Ariela Sharona u džamiju 2000. godine dramatično je promijenio situaciju.
Upad je izazvao Drugu intifadu, palestinski ustanak, i od tog trenutka izraelske vlasti počele su kršiti status quo u mnogo većem opsegu.
Prvo, izraelske snage počele su se redovito raspoređivati unutar dvorišta džamije i na njezinim vratima, uvodeći ograničenja ko smije ući, poput zabrane ulaska muškarcima mlađim od 40 godina i Palestincima iz Gaze i Zapadne obale.
Istovremeno, izraelske vlasti oduzele su Vakufu ovlast kontrole posjeta, otvarajući vrata onome što Palestinci opisuju kao upade ultranacionalističkih Izraelaca, često izvedene pod zaštitom teško naoružanih čuvara.
Ove upade organiziraju skupine poznate kao aktivisti Hramske gore, koje se sastoje od izraelskih organizacija koje pozivaju na uništenje džamije Al-Aqsa i izgradnju Trećeg hrama na njenom mjestu.
Osim toga, od 2000. godine Izrael otvoreno provodi iskapanja ispod džamije Al-Aqsa, što je još jedno značajno kršenje sporazuma.
Nova pravila
Tokom sljedeće dvije decenije, Izrael je kršenja međunarodnih dogovora o džamiji Al-Qsa pretvorio u novu stvarnost.
U početku su napadi izraelskih doseljenika bili ograničeni i brojem i trajanjem. Međutim, tokom godina, stalno su rasli u opsegu i učestalosti.
Godine 2009. više od 5.000 doseljenika sudjelovalo je u tim napadima. Do 2019. taj se broj popeo na 30.000.
Do 2017. napadi su postali svakodnevna pojava, isključujući petke i subote, slijedeći strogi raspored sličan pet dnevnih muslimanskih molitvi. Jedna smjena odvija se ujutro, nakon sabah namaza, a druga poslijepodne, nakon podnevne molitve.
Ova postupna, ali čvrsta kontrola nad vremenima posjeta i pristupom Aqsi ono je na što su Palestinci dugo upozoravali da je krajnji cilj.
Izraelske vlasti stvaraju novu stvarnost, pretvarajući džamiju – mjesto koje se smatra isključivo islamskim – u zajednički prostor za molitvu i muslimana i Židova.
Eskalacija
Sedmicu dana nakon Hamasovog napada na Izrael, 13. oktobra 2023., Izrael je zabranio ulazak u džamiju Al-Aqsa svim Palestincima mlađim od 60 godina.
Stotine izraelskih vojnika raspoređeno je po Starom gradu i na ulazima u džamiju.
Izraelske snage nasilno su se obračunale sa svima koji su pokušali prići džamiji, prisiljavajući hiljade muslimana da mole na okolnim ulicama.
Cionistički pokret Beyadenu Temple Mount, vodeća skupina za Hramsku goru, zaprijetio je da će spriječiti muslimane da dođu do Al-Aqse.
Druge židovske desničarske skupine stavile su imama džamije na Telegram listu za likvidaciju.
Nakon 7. oktobra 2023., izraelske vlasti i skupine s Hramske gore pojačale su napore da pooštre kontrolu nad džamijom Al-Aqsa. Ključni element ove strategije bilo je ograničavanje pristupa Palestincima.
Ova ograničenja uključuju stalne zabrane i ograničenja za Palestince s Zapadne obale i Pojasa Gaze.
U mnogim slučajevima, muškarcima mlađim od 50 godina također je zabranjen ulazak.
Osim toga, izraelske snage svake godine izdaju veliki broj pojedinačnih zabrana usmjerenih na Palestince iz Jerusalema ili unutar samog Izraela.
Ove zabrane pogađaju širok raspon ljudi, uključujući imame, novinare, aktiviste i obične vjernike.
Džamija, koja je nekada primala stotine hiljada vjernika i redovito dočekivala desetke hiljada na džumi petkom, sada primi samo nekoliko hiljada vjernika petkom i tek stotine na dnevnim molitvama.
U međuvremenu, u 20024. godini izraelski napadi su se povećali, u njima je učestvovalo oko 57.000 židovskih nasilinika, gotovo dvostruko više nego pet godina ranije. Cilj, prema ekstremnom udruženju Beyadenu, je doseći 100.000 godišnjih učesnika u tim napadima na Al-Aqsu.
Trajanje svakog napada također se povećalo posljednjih mjeseci, omogućujući velikom broju izraelskih doseljenika da sudjeluju.
Međutim, jedan od najzabrinjavajućih događaja posljednjih mjeseci bilo je otvoreno i javno izvođenje židovskih molitvi tokom ovih napada.
U aprilu 2024. otkriveno je da je Itamar Ben Gvir, ministar nacionalne sigurnosti koji nadzire izraelsku policiju u Jerusalemu, proveo politiku promjene statusa quo Al-Aqse, dopuštajući židovske molitve unutar džamije bez prekida.
Sam Ben Gvir predvodio je stotine izraelskih doseljenika u upadu u kompleks džamije Al-Aqsa ranije ovog mjeseca, gdje su glasno obavljali židovske molitve.
Upadi sada redovito uključuju scene Izraelaca koji obavljaju židovske molitve, uključujući prostraciju, čitanje Tore, glasno pjevanje i podizanje izraelske zastave.
“Sjećam se vremena kada bi svako ko bi pomaknuo usne bio uhićen”, rekao je MEE-u Yehudah Glick, vodeći aktivist Hramske gore i bivši zastupnik Likuda.
“Sjećam se dana kada nas je bilo samo nekoliko, danas smo narasli”, dodao je.
Nedavno se pojavio zabrinjavajući novi trend, prema visokom izvoru unutar Vakufa, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti.
Ovaj trend uključuje grupne molitve i propovijedi koje vodi rabin Shimshon Elbaum, voditelj takozvane Uprave Hramske gore.
Suverenitet
Izrael je junu ove godine poduzeo neviđen korak: džamija Al-Aqsa bila je potpuno zatvorena nekoliko dana.
Navedeni razlog bio je izraelski rat protiv Irana.
Međutim, Izrael nikada nije poduzeo takvu rigoroznu mjeru čak ni tokom nestabilnijih razdoblja u prošlosti, što sugerira da iza tog poteza stoje drugi ciljevi.
Prema Palestincima, pravi cilj bio je uspostaviti izraelski “suverenitet” nad džamijom, pokazujući da je može otvarati i zatvarati po volji.
Ovaj se napor također odrazio u manjim, ali dosljednim akcijama osmišljenim da naruše ulogu i autoritet Vakufa.
Visoki dužnosnik Vakufa koji je razgovarao s MEE-om rekao je da Izrael ne dopušta Vakufu da zapošljava osoblje ili obavlja bilo kakvo održavanje unutar džamije bez prethodnog odobrenja.
Jednom prilikom pukla je cijev u uredu Vakufa, ali mu dva mjeseca nije bilo dopušteno dovesti tehničara da je popravi. Kao rezultat toga, dobio je račun za vodu od 50.000 šekela (otprilike 14.700 dolara) za problem koji se mogao riješiti dijelom od 3 dolara.
Čak i unošenje sapuna ili ventila za toalet zahtijeva prethodno odobrenje.
“Ne mogu popraviti prozore niti riješiti bilo kakve probleme u uredima. Ne mogu čak ni očistiti odvode prije zime. Sve zahtijeva dozvolu, a sve što kažu je: podnesite zahtjev.
“Niko ne smije obavljati nikakve radove održavanja unutar kompleksa džamije Al-Aqsa bez rizika od hapšenja.”
Još je upečatljivija, rekao je visoki dužnosnik Vakufa, bila odluka Izraela 2022. godine da blokira ulazak novih tepiha koje je donirao jordanski kralj Abdullah II., službeni čuvar Al-Aqse.
Riječ je o tepisima, koji pokrivaju površinu od oko 7.000 kvadratnih metara i koštaju 250.000 dolara.
“Nakon što su tepisi proizvedeni prema traženim specifikacijama i bili spremni za otpremu, Izrael je sve zaustavio. Blokirali su njihov ulazak na granici. Pokušali smo dobiti odobrenja, sve uzalud.”
Ovaj pritisak za kontrolu dio je dugogodišnjeg plana koji zagovaraju osobe poput Bena Gvira i aktivisti Hramske gore, uključujući i sadašnje i bivše članove izraelskog parlamenta.
Poduzimanjem koraka kao što su odgađanje održavanja, blokiranje isporuka osnovnih potrepština i otvaranje ili zatvaranje vrata džamije po volji, Izrael nastoji oduzeti Vakufu ograničenu vlast koju još uvijek ima, stavljajući lokaciju čvrsto pod svoju kontrolu.
Prema izvoru, to je postala de facto stvarnost, gdje administracija Vakufa postoji samo na papiru, dok u praksi Izrael kontrolira sve unutar kompleksa džamije.
“Naša vlast nad Al-Aqsama je nula”, rekao je.
“Govor o ‘zajedničkom suverenitetu’ više nije daleka težnja za ove hramske skupine. Postao je praktičan projekt, proveden korak po korak.”
Treći hram
S Izraelom koji sada gotovo potpuno kontrolira džamiju Al-Aqsa, i davno mrtvim statusom quo, kako neki posmatrači kažu, pitanje koje se nameće je: šta slijedi?
Sredinom 2023. godine Amit Halevi, izraelski zastupnik iz vladajuće stranke Likud, predložio je plan podjele džamije Al-Aqsa između Židova i muslimana.
Halevi je predložio dodjelu oko 30 posto južnog dijela kompleksa muslimanima, dok bi ostatak, uključujući područje gdje se nalazi Kupola na stijeni, bio rezerviran za Židove.
Također je predložio opoziv jordanskog skrbništva nad džamijom, ponavljajući dugogodišnje zahtjeve aktivističkih skupina Hramske gore.
Godinu dana kasnije, Ben Gvir je izrazio podršku toj ideji. Iako nije izričito pozvao na fizičku podjelu džamije, izjavio je svoju podršku izgradnji sinagoge unutar kompleksa.
Pozivi na uništenje džamije Al-Aqsa i njenu zamjenu Trećim židovskim hramom dugo su bili dio retorike aktivističkih skupina Hramske gore.
Ali posljednjih godina, mnoge od tih skupina stekle su značajan utjecaj, s pristašama i članovima koji sada drže mjesta u izraelskom parlamentu i kabinetu izraelske vlade, uključujući i samog Bena Gvira.
U maju ove godine ministar financija Bezalel Smotrich rekao je da će “proširiti granice Izraela, donijeti potpuno iskupljenje i obnoviti Hram ovdje” tokom govora na skupu “Dana Jerusalema”.
Yitzhak Wasserlauf, član stranke Otzma Yehudit Bena Gvira i ministar za Negev, Galileju i nacionalnu otpornost, ponovio je isti poziv tokom napada na Al-Aqsu ranije ovog mjeseca.
“Molimo se za izgradnju hrama i potpuno iskupljenje”, rekao je u videu snimljenom unutar kompleksa džamije Al-Aqsa.
Palestinci se boje da će nakon uspješnog nametanja de facto vremenske podjele u Al-Aqsi – dodjeljivanjem specifičnih vremena za muslimane i Židove za pristup ili molitvu na lokaciji – sljedeći potez biti fizička podjela.
I baš kao i vremenska podjela, to će doći u fazama, od kojih će prva biti izgradnja sinagoge unutar kompleksa džamije prije proširenja.
To odražava postupno preuzimanje džamije Ibrahim u Hebronu, koja je prvo podijeljena vremenski, a zatim prostorno.
Sada,”Izraelske vlasti navodno planiraju službeno oduzeti Vakufu njegovu administrativnu ulogu i tamo.
Tokom Ramazana 2025. izraelske snage su bez presedana zabranile muslimanima ulazak u džamiju Ibrahim petkom.
“Ono što se događa u džamiji Al-Aqsa nije samo niz prolaznih kršenja”, rekao je izvor iz Vakufa koji je razgovarao s MEE-om.
“To je sveobuhvatan projekt judaizacije usmjeren na nametanje pune izraelske suverenosti nad džamijom.
“Palestinci i muslimanski svijet moraju shvatiti veličinu izazova i pripremiti se za suočavanje s planom koji se utrkuje s vremenom, prije nego što nametnuta stvarnost postane nepovratna.”
