Izraelsko priznanje Somalilanda otkrilo je kakve se vode geopolitičke igre povezane s kontrolom Crvenog mora i tjesnaca Bab al-Mandab, u kontekstu obnovljene borbe za moć nakon izbijanja rata u Gazi u oktobru 2023.
Službeno izraelsko priznanje samoproglašene Republike Somaliland ponovo je otvorilo stari dosije koji nadilazi tradicionalnu diplomatsku dimenziju, stavljajući Crveno more i tjesnac Bab al-Mandab ponovno u središte regionalne i međunarodne borbe za moć, u vrlo osjetljivom regionalnom trenutku kojem regija svjedoči od izbijanja rata u Gazi u oktobru 2023. godine.
Crveno more je od samog osnivanja cionističke tvorevine ostalo glavno poprište borbe za izraelski utjecaj i otvoren prostor za presijecanje geografije s politikom i sigurnošću.
Povijesni dokumenti i arhive pokazali su da je Jemen uvijek bio izvor prijetnje izraelskoj pomorskoj sigurnosti s juga. Zato je tjesnac Bab al-Mandab ostao strateška žarišna tačka u izraelskim vojnim i političkim kalkulacijama, od prve vojne operacije koju je Izrael izveo izvan svog geografskog opsega do sadašnjeg trenutka.
Nakon što se poslije izvršene agresije na Gazu u oktobru 2023. godine našao u otvorenoj regionalnoj konfrontaciji na više frontova, Izrael je shvatio da mu iz strateških razloga trebaju novi saveznici u Crvenom moru. Takvo savezništvo dalo bi Izraelu mogućnost pokretanja operacija ili podrške kampanjama protiv Huta u Jemenu, te osiguravanja izraelskih brodskih ruta u jednoj od najvažnijih arterija globalne trgovine.
Somaliland: Geopolitička prilika
U tom kontekstu, Somaliland se pojavio kao prikladna strateška opcija. Od proglašenja nezavisnosti od Somalije 1991. godine, nakon pada režima predsjednika Siada Barrea i ulaska zemlje u vrtlog haosa, Somaliland je ostao međunarodno nepriznat entitet, uprkos tome što ima vlastitu valutu, vojsku i policiju, te uživa relativnu stabilnost u usporedbi sa ostatkom Somalije, koja se još uvijek suočava sa hroničnim političkim sukobima.
Međutim, ovaj entitet je i dalje patio od gušeće političke i ekonomske izolacije i krajnjeg siromaštva, unatoč svom vrlo osjetljivom geografskom položaju na južnoj obali Adenskog zaljeva, i na ulazu u tjesnac Bab al-Mandab, jednu od najprometnijih pomorskih trgovačkih ruta na svijetu, koji direktno vodi do Crvenog mora i Sueckog kanala.
Ekonomsko-politička izolacija, zajedno s geografskim položajem, učinila je Somaliland idealnim kandidatom za ovu vrstu suradnje, jer bi Izraelu mogao pružiti operativno polje blizu zone sukoba, u vrijeme kada Tel Aviv nastoji preurediti svoje karte u Crvenom moru.
Današnji odnos Izraela prema Somaliji najbolje se razumije kroz izjave Moshe Dayana, bivšeg izraelskog ministra odbrane, koji jedne prilike rekao: “Imamo tankere nafte koji prolaze kroz Crveno more,a Etiopija je jedna od glavnih zemalja tamo. Vrlo smo zainteresirani za održavanje dobrih odnosa sa zemljama koje graniče s Crvenim morem. Ne napadamo Etiopiju, ali im prodajemo nešto oružja. S njima sarađujemo dugi niz godina, a sa Somalijom nikada nismo sarađivali.”
Ova izjava bivšeg ministra odbrane Izraela otkrivaju da promjena izraelskog pristupa Somaliji danas ne odražava promjenu ciljeva, već promjenu alata i uloga.
Izraelska strategija se povijesno temelji na slabljenju arapske kontrole nad Crvenim morem.
Uprkos periodu relativnog mira koji je Crveno more doživjelo od kasnih devedesetih godina prošlog vijeka do kraja druge decenije novog milenijuma, događaji iz oktobra 2023. godine u Gazi vratili su ovaj vodeni put u prvi plan regionalnog i međunarodnog interesa, kao otvoreno poprište sukoba u kojem se presjecaju sigurnosni, trgovački i vojni interesi.
Dok Izrael opravdava svoje priznanje Somalilanda diplomatskim i suverenim razlozima, šire čitanje konteksta, otkriva da je ovaj potez dio dugoročne strategije usmjerene na preoblikovanje ravnoteže snaga u Crvenom moru i osiguravanje izraelskih interesa u jednom od najopasnijih pomorskih prolaza na svietu.
