UNICEF je u petak oštro kritikovao nacrte novih planova za distribuciju humanitarne pomoći u Gazi, koje su predložili Izrael i Sjedinjene Američke Države, ocijenivši da bi ti potezi mogli dodatno pogoršati situaciju za djecu i porodice u toj opkoljenoj enklavi.
Prema informacijama koje je iznijelo američko Ministarstvo vanjskih poslova, rješenje za dostavu hrane u Gazu je “nadomak realizacije” i uskoro se očekuje službena objava. U međuvremenu, među humanitarnim organizacijama kruži prijedlog o osnivanju tzv. “Fondacije za humanitarnu pomoć Gazi” (GHF), koja bi distribuirala pomoć putem četiri “sigurna distribucijska centra”, slično planu koji je ranije ove sedmice najavio Izrael. Taj prijedlog odmah je naišao na kritike jer bi mogao pogoršati prisilna raseljavanja stanovništva u Gazi.
U dokumentu od 14 stranica, GHF nudi “novi operativni model” koji uključuje privatne sigurnosne firme, četiri sigurna centra za distribuciju pomoći i distribuciju unaprijed pripremljenih obroka od 1.750 kalorija po cijeni od 1,3 dolara po obroku, koje će plaćati donatori. Svaki centar bi trebao služiti 300.000 ljudi, s mogućnošću širenja na preko dva miliona korisnika.
Plan se oslanja na uspostavljanje četiri centralne lokacije u južnoj Gazi za distribuciju pomoći, ciljajući 1,2 miliona Palestinaca u svojoj prvoj fazi, s namjerom da se proširi na više od dva miliona ljudi. Međutim, ono što upada u oči je vojni i sigurnosni karakter upravljanja projektom, koji nadgledaju bivši američki vojni zvaničnici i institucije poput USAID-a, a posebno general Mark Schwartz. Plan se također oslanja na partnerstva s velikim zapadnim finansijskim institucijama kao što su JP Morgan i Truist, dok isključuje lokalne palestinske institucije i međunarodne organizacije poput Ujedinjenih nacija iz procesa distribucije.
Ovakav plan distribucije humanitarne pomoći nameće model “pomoći bez dostojanstva,” uskraćujući palestinskim vlastima bilo kakvu ulogu u upravljanju ili planiranju operacija pomoći, što dodatno pogoršava zavisnost od vanjskih aktera.
Pored toga, koordinacija sa izraelskim COGAT-om znači da je distribucija pomoći podložna sigurnosnim razmatranjima, što potencijalno može uskratiti određenim područjima ili grupama pristup pomoći pod nejasnim izgovorima. Pored toga, plan slabi ulogu palestinskog civilnog društva i međunarodnih humanitarnih organizacija, prijeteći kolapsu lokalne infrastrukture sposobne da odgovori na buduće krize.
Analitičari upozoravaju da plan krši principe međunarodnog humanitarnog prava, posebno principe neutralnosti i nezavisnosti, jer direktna koordinacija s okupatorskom vojskom čini pomoć političkim alatom u rukama Izraela. Štaviše, povezivanje raspodjele pomoći s sigurnosnim kriterijima protivi se principu da je humanitarna potreba jedini kriterij. Još opasnije je to što plan predstavlja oblik normalizacije s blokadom, oslanjajući se na izraelske kanale poput luka Ashdod i Kerem Shalom, umjesto da se zalaže za potpuno ukidanje blokade, kako međunarodno pravo zahtijeva od okupacione sile.
Prepakivanje izraelske blokade
Euromediteranski monitor za ljudska prava upozorava je da plan SAD-a i Izraela da povjeri distribuciju ograničene pomoći u pojasu Gaze međunarodnim kompanijama nije humanitarni projekat, već proračunata manevra za prepakivanje blokade i racionalizaciju gladi.
“Cilj ovog plana je da pretvori hranu u alat potčinjavanja i pokornosti, otvarajući put za prisiljavanje Palestinaca da napuste svoju zemlju. Cilj plana nije pomoć, već nametanje kontrole, odugovlačenje za Izrael i jačanje vojnog stiska nad Pojasom Gaze. Ovaj plan predstavlja novu formu opsade, genocida i prisilnog raseljavanja, prikrivenog kao “humanitarna akcija.”, upozorio je Euromediteranski monitor za ljudska prava te pozvao na hitnu i efikasnu isporuku humanitarne pomoći kako bi se osigurao dostojanstven život za stanovništvo, omogućavajući im da grade svoju budućnost na svojoj zemlji, gdje su tokom povijesti dokazali svoju otpornost i sposobnost da stvore život.
