Presuda bivšem predsjedniku Republike Srpske, Radovanu Karadžiću, bit će izrečena 24. marta u Haagu.
Suđenje mu je počelo u oktobru 2009. godine, a Tužilaštvo je počelo s izvođenjem dokaza pola godine kasnije i okončalo ovaj proces u maju 2012.
Radovan Karadžić, koji se sam brani, svoje svjedoke pozivao je od oktobra 2012. do maja prošle godine.
U završnim riječima održanim u jesen, Tužilaštvo je zatražilo doživotni zatvor za bivšeg predsjednika RS-a, koji je u završnom obraćanju Sudskom vijeću iznio uvjerenje da će biti oslobođen. Presudu će donijeti vijeće kojim predsjedava južnokorejski sudija O-Gon Kwon, a čiji članovi su Howard Morrison i Melville Baird.
Karadžić i Mladić su u odvojenim procesima optužen za genocid u Srebrenici počinjen 1995. i u još nekoliko opština u BiH 1992., kao i za progon bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, terorisanje građana Sarajeva, te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Nakon proglašenja nezavisne Republike srpskog naroda u BiH 9. januara 1992, koja je kasnije preimenovana u Republiku Srpsku, Karadžić je postao njen prvi predsjednik.
U aprilu 1992. Karadžić odlazi na Pale, a vlada RS počinje 7. maja 1992, mjesec dana uoči prvih sukoba, da realizuje svoju odluku o formiranju sopstvenih oružanih snaga preuzimanjem srpskog vojnog kadra JNA iz BiH.
Sve vrijeme rata u BiH bio je lider bosanskih Srba i zajedno sa ratnim komandantom Ratkom Mladićem, kreator ratnih operacija.
Haški tribunal je 25. jula 1995. godine podigao prvu optužnicu protiv Karadžića i Mladića, koja je imala 16 tačaka, od kojih je jedna optužene teretila za genocid, a tri za zločine protiv čovječnosti.
Druga optužnica, koja se odnosila na zločine u Srebrenici, podignuta je 16. novembra 1995. i imala je 20 tačaka, od kojih ih je jedna teretila za genocid, a devet za zločine protiv čovječnosti
