Danas je pred Žalbenim vijećem Haškog tribunala počela sedmodneva rasprava o žalbama na nepravosnažnu presudu ovog suda koja je izrečena šestorici zvaničnika tzv. Herceg Bosne. Oni su osuđeni na ukupno 111 godina zatvora. Rasprava će trajati sedam radnih dana, odnosno ovu sedmicu, te ponedjeljak i utorak naredne sedmice.
Njihova odbrana najavila je pobijanje udruženog zločinačkog poduhvata, pogotovo u dijelu koji se odnosi na učešće dužnosnika Republike Hrvatske, piše Patria.
Lider tzv. Herceg Bosne Jadranko Prlić prvi je govorio pred Žalbenim vijećem. Prlić je nastojao da negira postojanje udruženog zločinačkog poduhvata i secesionističke namjere tzv. Herceg Bosne, a što je Tužilaštvo dokazalo prvostepenom presudom.
-Prošao sam kroz sav dokazni materijal koji je Pretresno vijeće propustilo. Nemojte pokleknuti pred završnim argumentima, podnescima i pažljivo gledajte dokaze i realni kontekst događaja. Izaći će i moja knjiga koja će pojasniti šta je to Herceg Bosna, rekao je Prlić dodajući:
-U novembru 1993. godine, kada navodno postajem dio zločinačkog poduhvata, dolazi do odluke udruživanja hrvatskih zajednica, njih 46. Temeljem prikazanih dokumenata, pripremljena je karta općina koje su bile dio hrvatskih zajednica – a koje su bile dio Herceg-Bosne.
Prlić je rekao da su Uredi za odbranu formirani u 46 općina, te da je Pretresno vijeće umjesto par istaknutih Tuđmanovih citata iz 1991. , propustilo uzeti u obzir na desetine citata iz ostalih transkripata.
-U njima stoji da je Herceg Bosna bila za Bosnu i Hercegovinu, protiv prekajanja granica i za saradnju sa muslimanima. Vijeće je pogrešno utvrdilo kriminalnu namjeru Herceg Bosne, jer nije bilo nikakve namjere preseljenja muslimana. Herceg Bosna obuhvatala je sva slobodna područja, sve do formiranja Federacije BiH 1994. godine, dio od Tuzle do Neuma, gdje se nalazi 2,5 miliona ljudi pod zaštitom Armije RBiH i HVO-a. Predsjednik Hrvatske zajednice Herceg Bosna odgovarao je HVO-u, a ne nekom izabranom klubu, što je važno za preseljenje stanovništva.
-U ime svih ovih općina, Boban, a kasnije i Zubak su pregovarali o planovima i unutrašnoj organizaciji, a ne o podjeli, kako se smatra. Politički karakter HZHB je potvrđen, potvrđeno je da se radi o stranačkom udruživanju. Zanemareno je da je HDZ BIH u čijem okviru su formirane zajednice, uvijek bio za nezavisnost BiH i jednakopravnost hrvatskog naroda, naglasio je Prlić.
