Federalna zastupnica Jasmina Bišćević Tokić (SDA) u najnovijoj objavi na društvenim mrežama piše kako je još u aprilu upozoravala na Zakon o dugu koji je kabinet federalnog premijera Nermina Nikšića uputio u proceduru, iz kojeg je izbačen dio člana koji je propisivao obaveznu saglasnost Parlamenta FBiH prilikom vanjskog zaduživanja.
Federacija BiH emituje svoje obveznice na Londonskoj berzi, što je prvi put da ovaj bh. entitet izlazi na međunarodno finansijsko tržište.Planirana je prodaja obveznica u iznosu od 300 do 350 miliona eura, sa rokom dospijeća od pet go
“Vrlo brzo nakon toga, Vlada FBiH se zadužila na Londonskoj berzi za čak 350 miliona eura. Nikšić se pritom hvali kako je kamata od 5,5% ‘povoljna’. Međutim, svako ko je imalo finansijski pismen zna da to nije ni blizu povoljne kamatne stope.
Dovoljno ju je uporediti s ponudom Union banke d.d. Sarajevo, koja kao jedina komercijalna banka u većinskom državnom vlasništvu u BiH trenutno daje hipotekarne kredite sa kamatom od svega 4,49%.
Ako je već zaboravio na Union banku, mogao je barem pogledati njihovu kamatnu stopu prije nego što je Federaciju zadužio pod znatno lošijim uslovima”, piše Bišćević Tokić.
A ako je tih 5,5% toliko “povoljno”, upitala je zašto je rok dospijeća postavljen tek za 2030. godinu? Zašto nije stavio da otplata počne već naredne godine pa da sam plati tu “povoljnu kamatu”?
“Da se radi o njegovoj firmi, bi li ikada pristao da uzme kredit s ovakvom kamatom? Istovremeno, dok poskupljuje električnu energiju i optužuje građane da “previše troše struju”, zaboravlja da smo u vrijeme Fadila Novalića struju izvozili, a ne uvozili, te da tada nije poskupjela ni za građane ni za privredu.
U Novalićevo vrijeme Federacija se nije zaduživala po uzoru na Rs, niti joj je bio potreban Međunarodni monetarni fond (MMF), a kamo li Londonska berza”, navodi Bišćević Tokić.
Očigledno je, kaže, da je ovoj vlasti jedino važno da sada potroši novac, a ko će i kako vraćati dugove – to neka rješava neko drugi. Pitanje je samo hoće li se ti dugovi uopće moći vratiti i šta će se sve još morati dati zauzvrat?
“Hoće li, primjerice, firme poput Pretisa moći opstati i oporaviti se? Hoće li tužilaštva nastaviti preispitivati imenovanja vršilaca dužnosti direktora koje je Nikšićeva Vlada postavila, zbog čega sada pojedine uprave ubrzano žele mijenjati statute?
Tamo gdje Trojka dođe, ‘trava više ne raste’. Najbolji primjer za to je Kanton Sarajevo, gdje, uprkos silnim zaduživanjima, ne mogu zaposlenima ni regres isplatiti.
Tako Trojka sprovodi svoj slogan ‘Iz temelja’ – očigledno misleći da se poslije njih zaista mora krenuti od dna. I tu su, nažalost, potpuno u pravu: poslije njih ćemo ponovo morati počinjati od nule, kao poslije rata”, zaključila je Bišćević Tokić u svojoj objavi na Facebooku.
Šabanović o zaduženju Vlade FBiH na Londonskoj berzi: Jedan od Vojina ne govori istinu
Haris Šabanović (SDA), zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, obratio se Vladi FBiH, a u vezi sa najavljenim zaduženjem na Londojskoj berzi.
Šabanović pita kako to da je dopremijeru Vojinu Mijatoviću (SDP) ne tako davno bilo izuzetno sporno zaduživanje RS-a na Londonskoj berzi, dok mu identično zaduživanje Vlade FBiH, u kojoj sada sjedi, nije sporno. Naprotiv.
– Poštovani premijeru, dopremijeri, ministri, tragom informacije da se Vlada FBiH namjerava zadužiti emisijom obveznica na Londonskoj berzi za čak 350 miliona eura, osjetio sam potrebu da vam se obratim u svojstvu zastupnika, ali i građanina FBiH. S obzirom da je svakom građaninu koji će vraćati dug sa pripadajućim kamatama, što je ukupno više od 870 miliona KM, jako teško birati prikladne riječi govoreći o posljednjem zaduženju i općenito o politici zaduživanja aktuelne federalne vlasti, odlučio sam se poslužiti fragmentima pisma koje je upravo aktuelni dopremijer Vojin Mijatović uputio predstavnicima državne vlasti u aprilu 2021. godine, kada se Vlada RS-a namjeravala zadužiti za isti iznos na Londonskoj berzi.
Tada je, podsjetit ću vas, upozorio vlast na “potpuno nekontrolisano zaduženje entiteta, koji više ne biraju način i sredstva da nadomjeste deficit koji imaju u budžetu kako bi uspjeli da finansiraju samo tekuće obaveze”.
“Na sve to, svjedoci smo da ni kreditna sredstva kojima se zadužujemo ne koristimo za strukturne reforme već isključivo za finansiranje budžetskih korisnika i troškova”, glasi dio vašeg pisma.
Pitao je tada uvaženi dopremijer, “ukoliko entitet može bez saglasnosti PSBiH i Predsjedništva BiH ući u ovakva zaduženja i to bez ograničenja, mogu li to i kantoni i općine uraditi na svjetskom tržištu”.
“Ukoliko je sve to tako, postavlja se pitanje šta je onda uloga Centralne banke, Fiskalnog Vijeća BiH, Ministarstva finansija BiH”, glasilo je njegovo tada potpuno utemeljeno pitanje.
Iskazao je tada i frustraciju jer, kako je rekao, građani zvaničnike “debelo plaćaju da održavaju fiskalnu i finansijsku stabilnost države, ali se nažalost oni time ne bave”.
“Kako bi spriječili novo enormno zaduženje građana u RS-u pozivam vas da uputite zajedničko pismo putem Londonske berze kojim bi kao država obavijestili potencijalne investitore da euro obveznice RS-a nemaju neophopdne garancije države BiH i saglasnosti PSBiH i Predsjedništva BiH, kako to nalaže Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama BiH kod svih ostalih kreditnih zaduženja”, zaključio je federalni dopremijer tada u svom pismu – navodi Šabanović.
Teško se ne složiti sa većim dijelom sadržaja pisma kojeg je Vojin Mijatović uputio 2021. godine, kaže Šabanović, ali dodaje: “šta se to promijenilo u posljednje četiri godine, osim funkcije gospodina Mijatovića, da je zaduživanje jednog entiteta na istoj međunarodnoj berzi, za isti iznos i bez saglasnosti države i Parlamenata, postalo u toj mjeri prihvatljivo da ga je upravo kao dopremijer FBiH sam inicirao i proveo u djelo”.
– Neko zlonamjeran bi pomislio da se prije četiri godine radilo o licemjernom populizmu koji je fakturu za zaduživanje entitetske vlasti koju predvodi njegova bivša stranka htio pripisati SDA-u, ili je tada možda i bio iskren, pa je preuzimanjem funkcije zaboravio na principe koje je tada zagovarao.
Ne mogu istinski da razumijem postupke Vlade FBiH, a naročito ne njeno finansijsko poslovanje. Bez obzira ko je inicirao ovo zaduženje, ili ko ga provodi, ovo je odluka i očito strateško opredjeljenje cijele Vlade i svih ministara.
Nisam vidio da se neko od članova Vlade ogradio ili rekao da ne podržava ovaj način rada i zaduživanja (ne Vlade, nego zaduživanja svih nas – građana). Ja ga doživljavam kao poruku da, iako do jučer mnogostruko razvijeniji entitet u Bosni i Hercegovini, idemo pravcem RS-a, zbog čega sam zabrinut, kao i, vjerujem, većina stanovnika FBiH. Da ne bi bilo da se radi o nekoj fabrikaciji ili AI obradi, u prilogu Vam dostavljam link ovog obraćanja od prije četiri godine, da ne bude da, ne daj Bože, Vlada ne zna šta joj dopremijer govori.
Kojem dopremijeru će Vlada vjerovati, onom iz 2021. ili onom iz 2025. nek sama procijeni, ali je jedno sigurno, jedan od te dvojice ne govori istinu – naveo je Šabanović.
