Piše: Heshmat Alavi
Iran je uložio velike napore da uspostavi dobru saradnju sa iračkim Kurdistanom, ali u roku od 48 sati sve što su postigli palo je u vodu.
Iran očajnički treba odgovor na govor Donalda Trumpa od 13. oktobra, kojim je najavio velike političke promjene i u kojem je „dragulj“ iranskog režima Revolucionarnu gardu, označioi kao terorističku organizaciju.
Napad snaga iračke vlade, čiji udarni dio čine šiijske milicije Hašda koje su lojalne Iranu, na Kirkuk desetine hiljada ljudi natjerao je da napuste svoje domove. U medijima su se pojavili snimci naoružanih civila koji patroliraju ulicama da bi zaštitili svoje susjedstvo u odsustvu sigurnosnih snaga. Suočen s velikim međunarodnim pritiskom irački premijer Hajder Abadi, bio je primoran da naredi obustavu operacija u pokrajini Kirkuk i da povuče jedinice Hašda s tog područja, a to je direktna pljuska u lice Iranu.
Iz iračkog Kurdistana u svijet intenzivno odlaze medijski izvještaji, ali i neprovjerene informacije. Prema medijskim izvještajima kurdske Pešmerge u gradu Hawija uhvatile su grupu pripadnika ISIL-a koji su, navode neki mediji, djelovali u koordinaciji sa Iranskom revolucionarnom gardom i pod komandom iranskog generala Kasima Sulejmanija. U istom kontekstu, navodi se kako su neke jedinice Hašda vršile jake napade na neka kurdska područja s ciljem da oslobode ove zarobljene ISIL-ovce.
Naravno, glasinama i optužbama nema kraja. Međutim, činjenica je da su se jedinice Hašda, koje Teheran smatra svojim nacionalnim blagom u Iraku, morale povući iz kurdskih gradova.
Mnogi mmediji su izvještavali kako Hašd razara kurdske domove, vrši masovnu pljačku i otimačinu imovine. Općepoznato je da su milicije Hašda počinile slične zločine u arapsko – sunijskim gradovima nakon njihovog čišćenja od snaga ISIL-a. Ujedinjeni narodi su izrazili zabrinutost, a Washington pozvao na obustavu svih sukoba i sporova.
Iran kameleonski mijenja boje
Akcije Iranske revolucionarne garde i korpusa Kuds u iračkom Kurdistanu, paralelno s Sulejmanijevim prisustvom u Kurdistanu, razotkrile su iranske namjere i ulogu spletkaroša koju igraju.
Mnogi optužuju Patriotsku uniju Kurdistana (PUK), koja se nakon smrti njhovog lidera Jalala Talabanija podijelila, da su potpisali tajni sporazum sa Iranom. Sulejmani se u Kurdistanu nalazi već dvije sedmice, a kruže glasine da je Talabanijeva porodica pristala da se povuče pred Hašdom u Kirkuku.
Iran, naravno, želi da sačuva svoje interese i da osigura da i u budućnosti imaju značajan utjecaj.
Iračko pravosuđe izdalo je potjernicu za zamjenikom generalnog direktora PUK-a, Kosrata Rasula. Za razliku od iračkog kurdskog političara Barhama Saliha i članove porodice Talabani koji su izrazili svoju zahvalnost za iransku „podršku” Kurdima, Rasul događaje koji se odvijaju u Kirkuku opisuje kao okupaciju i optužuje određene kurdske figure da su peta kolona koja radi za Iran.
Sada mediji javljaju i da je iračko pravosuđe podiglo optužnicu protiv Barzanija zbog prijetnje nacionalnoj sigurnosti, ilegalne prodaje nafte i drugih administrativnih i pravnih
Američki koraci
Mediji javljaju da su iz Trumpove administracije zaprijetili Abadiju da će poduzeti vojnu intervenciju protiv Hašda ukoliko se ne povuku iz kurdskih gradova. Glasine, također, kazuju da su slične prijetnje uputili i Rusi, jer niko ne želi da se ponovo rasplamsaju sukobi u Iraku
Svježi, u glavama svih strana, su prizori napada Hašda na sunijske zajednice, njihovo uništavanje cijelih gradova i sela i masovni zločini. Od širenja sukoba bi mogao profitirati jedino Iran.
Nema sumnje da je rast utjecaja Hašda i iranskog korpusa Kuds u ovoj strateški važnoj zemlji izazvao zabrinutost u Washingtonu.
Hašd želi da zauzme određena kopnena područja u Iraku kako bi olakšao kopnenu vezu između Teherana i Damaska, i dalje prema južnom Libanu, pod kontrolom Hezbolaha. Ako osiguraju ovakvu rutu, iranski režim će moći uživati u balgodati jednostavnog i jeftinog transporta oružja i sredstava za libanski Hezbolah., ali i šire.
U toku su napori kako bi se pokrenuli razgovori između Bagdada i Arbila. Irački predsjednik Foad Masoum, i sam Kurd, je putovao između ta dva grada pokušavajući da nagovori Abadija i Barzanija da sjednu za pregovarački sto.
Abadi je nedavno bio gost saudijskog kralja Salman u Rijadu, što je iranski režim sasvim sigurno budno pratio. Abadi je iz saudijskog glavnog grada poručio: „Otvoreni smo za saradnju i spremni da zatvorimo poglavlja iz prošlosti. Regija ne može tolerirati bilo kakve daljnje podjele. Miješanje u unutrašnje stvari druge države treba zaustaviti.”
Pogled u budućnost
U Iraku će se sljedeće godine održati opći izbori, a Abadi je pod pritiskom dvije šiijske struje: proiranske na čelu sa bivšim premijerom Nurijem Malikijem koji već dugo planira svoj povratak. I sadrističkog pokreta pod vođstvom Muktade Sadra, šiijskog klerika koji se sve više distancira od Irana.
Noćna mora za Iran je mogućnost da se Sadr udruži sa sekularnim šiijama na čelu sa iračkim potpredsjednikom Ayadom Allawijem, uz veliki broj sunijskih grupa. Ovako udruženi oni bi mogli formirati koalicionu vladu.
Iran vrlo dobro razumije da će pad ISIL-a omogućiti SAD-u i međunarodnoj zajednici da se usredotoče na glavnu prijetnju cijeloj regiji.
U saopćenju iz bijele kuće povodom Trumpovog govora 13. oktobra, naglašeno je sljedeće:
Tokom posljednjeg desetljeća i po, prioritet Sjedinjenih Američkih Država bila je borba protiv neposredne, ali kratkoročne, prijetnje koju predstavljaju sunijske ekstemističke organizacije, u odnosu na dugoročnu prijetnju koju predstavljaju Iran i njegove milicije.
Na taj način, SAD je zanemarila ekspanziju iranskih milicija i razvijanje terorističkih mreža čiji zadatak je da destabiliziraju susjedne zemlje u nadi da će Iran uspostaviti dominaciju na Bliskom istoku. Trumpova administracija neće ponoviti te greške.
Preveo: Abdullah Nasup
