Pripremio: Semir Imamović
Velika džamija u Cordobi (Mezquita), već stoljećima predstavlja simbol različitosti i tolerancije u južnom španjolskom gradu i dugo je bio jedan od najcjenjenijih europskih povijesnih spomenika. No, u zadnje vrijeme, neslaganja oko njezine uprave i napori Katoličke Crkve da joj oduzme status javnog dobra i uknjiži je kao svoje vlasništvo, izazvali su žestoke polemike u španskoj javnosti. Smješetena na obali rijeke Guadalquivir, Velika džamija odavno je cijenjena ne samo kao izvanredno dostignuće arhitekture, nego i kao objekat s jedinstvenom povijesti. Sagradile su je u osmom vijeku emevije na vrhu vizigotske crkve, najavljujući tako razdoblje intenzivne intelektualne i kulturne aktivnosti u Cordobi. Kada su kršćanske snage ponovno osvojile grad u 13. stoljeću (rekonkvista), oni su izgradili katedralu u središtu džamije, kao simbol obnove katoličke vjere. Danas, posjetitelji mogu ”lutati” kroz desetine džamijskih lukova prije nego dođu u katedralu, gdje se još uvijek održava misa. Samo kršćani smiju koristiti ”katedralu-džamiju” kao prostor za obavljanje vjerskih obreda. Međutim, u javnost su procurile informacije da je lokalna nadbiskupija pokrenula proces uknjiženja cijele zgrade, kao javnog dobra, na ime Katoličke Crkve, koji bi nepovratno trebao biti okonačan do 2016. Mnogi u gradu vjeruju da je to dio napora koje ulažu katoličke vlasti u Córdobi na brisanju svih tragova islamskog identiteta sa ovog historijskog spomenika. “Velika džamija je globalni simbol susreta kultura i danas više nego ikada svijet treba simbole kao što je ovaj”, rekao je Antonio Manuel Rodríguez, profesor građanskog prava na Sveučilištu u Cordobi. On je, nedavno, izazvao bijes španske katoličke javnosti izjavom da Kordobljanska nadbiskupija, pokušajem nasilnog prisvajanja, ugrožava ovu simboliku. Prof. Rodríguez je naglasio da Nadbiskupija pokušava iskoristiti ”pravne praznine” u zakonima o zemljišnim knjigama i vlasničko-pravnim odnosima, koji datiraju još iz vremena diktature Francisca Franca, za “nasilnu uzurpaciju spomenika”. Upozorio je da, ukoliko se nastavi kristijanizacija Mezquite, središte Córdobe bi moglo izgubiti status UNESCO-ve svjetske kulturne baštine”.
Privatizacija Mezquite od strane Katoličke crkve, mogla bi izazvati revolt u islamskom svijetu, obzirom da se ona tamo još uvjek doživljava dijelom islamske kulturno-povjesne baštine. ”To je povijesno naslijeđe koje pripada svim Španjolcima”, rekao je Isabel Romero, direktor Islamskog odbora, krovne organizacije muslimana u Španjolskoj. ”Privatizacija jednog ovako važnog historijskog spomenika, je nešto najčudnije što sam ikada čuo.” Gospođa Romero je rekla da je to posljednja faza napora Katoličke crkve, koja upravlja Mezquitaom, da građevini, u potpunosti, oduzme muslimanski identitet. 2010, nadbiskup Córdoba, Demetrio Fernández, javno je pozvao na uklanjanje riječi “džamija” iz turističkih brošura i letaka, koji govore o ovoj građevini, kako bi se, navodno, izbjeglo zbunjivanje turista.” Njegova web adresa sadrži riječ “katedrala” , ali ne i riječ “džamija” . “Svaki pokušaj da se izbriše identitet Velike džamije je napad na nas muslimane” kategorična je gospođa Romero. Prije šest dana ona je na web stranici ipetitions pokrenula peticiju pod nazivom “Spasimo Veliku džamiju u Cordobi”. Cilj je, kako kaže Romero, prikupiti 10.000 potpisa. Ángel Luis González (20), prakticirajući katolik iz okoline grada, koji redovno obavlja misu u zgradi, rekao je da stavljanje zgrade pod kontrolu Crkve ima smisla, jer ovaj objekat ima dužu povijest kao katedrala nego kao džamija”. “Ja bih to nazvao ‘katedrala’ jer sam katolik i molim se u katedrali, a ne u džamiji”, rekao je on. Ovakva razmišljanja su daleko od razdoblja kada je Cordoba bila istinski svjetionik vjerske tolerancije i suživota, i kada su, jedni pored drugih, mirno koegzistirali pripadnici tri velike svjetske religije, islama, kršćanstva i judaizma. Ipak Velika džamija (Mezquita) je bila predmetom kontroverzi i ranije. Godine 2010., dva austrijska muslimana privedena su nakon verbalnog sukoba sa zaštitarima, koji su ih silom spriječili u obavljanju namaza. U ranim sedamdesetim godinama prošlog vijeka, Franco je izdao službeni nalog za “premještanje” katedrale, ciglu po ciglu, u drugi grad, s ciljem odvajanja katoličkih od muslimanskih hramova. Projekat je, navodno, trebala finansirati saudijska kraljevska porodica. Tadašnji nadbiskup Córdobe stavio je veto na njegovu odluku. U Španjolskoj živi oko 1,3 miliona muslimana, trećina njih su španjolski državljani.
Izvori:
1- “Catholic church trying to privatize Cordoba Mosque” World Bulletin February 22, 2014;
2 – Guy Hedgecoe, “Córdoba mosque the subject of bitter dispute over its ownership” The Irish Times February 11, 2014;
3 – “Save the Great Mosque Cordoba ” ipetitions February 18, 2014.
