Prema posljednjim podacima Porezne uprave FBiH, u većem bh. entitetu trenutno radi 2.355 kladionica.
Uz pretpostavku da je i u bh. entitetu Republika Srpska slična situacija, matematika je jednostavna – na oko 1.000 stanovnika dolazi jedna kladionica. Nije ni čudo da ih ima toliko, kada se, prema rezultatima istraživanja vezanim uz igre na sreću, svakodnevno kladi svaki peti stanovnik BiH.
Poređenja radi, prema podacima Svjetske banke u BiH na 1.000 stanovnika dolazi 1,9 ljekara. Nije ni čudo da imamo najgore zdravstvo u Evropi.
U BiH ne postoji zakonsko ograničenje u vezi s brojem kladionica koje mogu biti otvorene, kao što je to slučaj, naprimjer, sa brojem taksi vozila, apoteka, tehničkih pregleda za vozila (…), gdje je jasno definisano koliko istih može biti u jednoj općini u odnosu na broj stanovnika.
Nadzor nad radom kladionica vrši Ministarstvo za finansije FBiH koje ujedno i odlučuje po zahtjevima za izdavanje odobrenja za priređivanja igara na sreću.
Iako kladionice a određen način pune državni budžet, sredstva su veoma skromno u odnosu na dobit, a uzrokuju niz problema koji je održavaju na sve generacije stanovništva.
— Broj kladionica u 10 kantona Federacije BiH:
- Kanton Sarajevo: 453 uplatna mjesta
- Tuzlanski kanton: 399 uplatnih mjesta
- Hercegovačko-neretvanski kanton: 344 uplatna mjesta
- Srednjobosanski kanton: 341 uplatno mjesto
- Zeničko-dobojski kanton: 332 uplatna mjesta
- Unsko-sanski kanton: 210 uplatnih mjesta
- Kanton 10: 110 uplatnih mjesta
- Zapadnohercegovački kanton: 83 uplatna mjesta
- Posavski kanton: 50 uplatnih mjesta
- Bosansko-podrinjski kanton: 33 uplatna mjesta
.
KALESIJA, “RAJ ZA KLADIONICE”: Svakoga mjeseca Kalesijci daju više od milion KM u kladionice, u Općini broj kladionica kao u Bosansko-podrinjskom kantonu
Kada je u pitanju općina Kalesija, broj kladionica je jednak broju kladionica u najmanjem kantonu u FBiH, Bosansko-podrinjski kanton (Goražde).
Općina Kalesija broji oko 30 uplatnih mjesta kada su u pitanju samo sportske kladionice, a treba dodati i uplatna mjesta Lutrije BiH, a iako u njima nema sportskog klađenja i dalje su popularni Automat klubovi, kojih je dva samo u centru Kalesije.
Iako kladionice posluju odlično, i u stalnoj su potrazi za novim prosotorom, kako u centru Kalesije tako i u drugim mjesnim zajednicama, građani nemaju mnogo koristi od istih.
Naime, jedno uplatno mjesto sportskih kladionica u općinski budžet godišnje uplati samo 1.000 KM na ime komunalne takse. Iako je bilo prijedloga da se ova taksa poveća na 5.000, kalesijski vijećnici to nisu podržali, iako bi općinski budžet na taj način bio teži za oko 120.000 KM.
Ako pomenemo da je izdvajanje Općine za više od 20 sportskih kolektiva upravo 120.000 KM, taj iznos bi na ovaj način mogao biti udvostručen.
Kako nezvanično saznajemo svakoga mjeseca kladionice iz općine Kalesija odnesu više od milion KM.
Ta brojka bi mogla biti i daleko veća. Naime, neke od kladionica tokom vikenda imaju dnevni pazar “debelo” iznad 5.000 KM. Kada tome dodamo činjenicu da kladionice rade svakoga dana (osim kraćih “kolektivnih godišnjih”), kao i činjenicu da se dnevni pazar povećava kada igra naša reprezentacija, ili kada je neko od velikih sportskih takmičenja, došli bi do vrtoglavih brojki.Kako bi došli do bilo kakve brojke, uzet ćemo minimalan prosjek od 1.000 KM dnevnog pazara po kladionici.
Tako će 30 kladionica na području općine Kalesija za jedan mjesec (30 dana) odnijeti 900.000 KM.
Uzet ćemo da kladionice rade 330 dana tokom godine (11 mjeseci), to znači da tokom godine kladionice iz Kalesije odnesu skoro 10 miliona KM, odnosno 9.900.000.
Još jednom naglašavamo da smo u ovoj računici uzeli najmanje brojke (smanjen broj radnih dana, i minimalna zarada) te da su ove brojke u praksi daleko veće!!!Ako dodamo da planirani budžet općine Kalesija za 2016. godinu iznosi 7.496.749 KM, ovi podaci imaju dodatnu težinu.
