Tokom noći, 14. juna 2025., Izrael je pokrenuo zračne napade na ključna iranska energetska postrojenja, uključujući plinsko polje Južni Pars, najveće svjetsko polje prirodnog plina, skladišta goriva i rafinerije nafte u Teheranu. Napadi su uzrokovali požare i djelomično zaustavljanje proizvodnje, što je izazvalo strah od poremećaja globalne opskrbe energijom.
Vojna eskalacija započela je u petak izraelskim napadima na vojne i nuklearne lokacije unutar Irana te atentatom na brojne iranske vođe i znanstvenike, što je potaknulo Teheran da odgovori lansiranjem projektila i dronova na izraelske gradove.
Ovi događaji nagovještavaju široku regionalnu eskalaciju, usred upozorenja o ozbiljnim posljedicama za globalno tržište nafte. Iranska energetska postrojenja ostaju strateška meta u ovom sukobu, s obzirom na njihovu važnost za stabilnost globalnog energetskog tržišta.
Glavna postrojenja Irana na meti izraelskih napada
Iran ima druge najveće dokazane rezerve prirodnog plina i treće najveće rezerve sirove nafte na svijetu, prema američkoj Upravi za energetske informacije, a njegova energetska infrastruktura dugo je bila potencijalna meta Izraela.
Prije najnovije eskalacije sukoba, Izrael je uglavnom izbjegavao napade na iranska energetska postrojenja, zbog pritiska svojih saveznika, uključujući Sjedinjene Države, zbog rizika koje bi takav napad predstavljao za globalne cijene nafte i plina.
Ali stvari su se sada promijenile. Izraelski ministar odbrane Yisrael Katz upozorio je u petak da će, ako Iran odgovori na njegove napade, “Teheran gorjeti”. Kasno u subotu, izbili su veliki požari na obje strane iranske prijestolnice: u skladištu goriva i plina Shahrān sjeverozapadno od Teherana, i u jednoj od najvećih iranskih rafinerija nafte u Rayu, južno od grada.
Iransko Ministarstvo nafte potvrdilo je da je Izrael gađao skladište Shahrān, gdje vatrogasci još uvijek pokušavaju obuzdati požar.
Izraelski zračni napadi također su gađali plinsko polje Južni Pars uz obalu pokrajine Bushehr u južnom Iranu. Najveće plinsko polje na svijetu izvor je dvije trećine iranske proizvodnje plina, koji se troši u zemlji.
Napadi su prouzročili značajnu štetu i požare u postrojenju za preradu prirodnog plina Faza 14, te su zatvorili offshore proizvodnu platformu koja proizvodi 12 miliona kubičnih metara dnevno, prema poluslužbenoj novinskoj agenciji Tasnim.
U zasebnom izraelskom napadu, izbio je požar u plinskom postrojenju Fajr-e Jam, jednom od najvećih iranskih postrojenja za preradu, također u pokrajini Bushehr, koje prerađuje gorivo s polja Južni Pars. Iransko Ministarstvo nafte potvrdilo je da je postrojenje napadnuto.
Naftno skladište Shahrān jedno je od najvećih i najvažnijih centara za skladištenje i distribuciju goriva u Teheranu. Ono igra ključnu ulogu u osiguravanju kontinuiteta opskrbe gorivom diljem grada. S kapacitetom skladištenja od približno 260 miliona litara u 11 spremnika, ono je ključni stub gradske mreže goriva glavnog grada. Odgovorno je za distribuciju benzina, dizela i mlaznog goriva na nekoliko stanica u sjevernom Teheranu.
Rafinerijom u Teheranu, smještenom južno od Teherana u regiji Ray, upravlja državna kompanija Tehran Oil Refining Company. To je jedna od najstarijih rafinerija u zemlji i ima kapacitet prerade od približno 225.000 barela dnevno. Stručnjaci upozoravaju da bi svaki poremećaj u ovom postrojenju, bilo zbog napada ili bilo kojeg drugog uzroka, mogao dovesti do poremećaja u logistici goriva i ozbiljne krize u regiji Ray, najgušće naseljenom i ekonomski najvažnijem području Irana.
Na jugu, plinsko polje South Pars u Perzijskom zaljevu sadrži približno 1.260 biliona kubičnih stopa plina koji se može iskoristiti, što predstavlja gotovo 20% svjetskih poznatih rezervi. Ovo polje proizvodi većinu plina koji se troši na domaćem tržištu, a njegov poremećaj utjecao bi na kapacitet proizvodnje električne energije u zemlji i mnoge vitalne industrije.
U međuvremenu, napad na rafineriju plina Fajr Jam u provinciji Bushehr također prijeti poremećajem domaće opskrbe električnom energijom i gorivom u Iranu, posebno južnim i središnjim provincijama, koje su već pod ogromnim pritiskom. Prema vladinim procjenama, prekidi opskrbe električnom energijom koštaju privredu približno 250 miliona dolara dnevno.
