Na današnjem sastanku zastupnika Odbora za vanjska pitanja Evropskog parlamenta u Briselu o nerješivim izazovima sa kojima se naša zemlja suočava, učestvuju i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ali i predsjedavajući Doma naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH Dragan Čović.
Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH obratio se putem videolinka, a kako je rekao u svom obraćanju njegova dužnost je da govori direktno.
– Ponovit ću ko su ključni politički akteri u mojoj zemlji sa nadom da će se to ovog puta čuti. To je važno jer ruska agresija na susjednu Ukrajinu ugrožava sigurnost čitavog kontitenta. Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH o članstvu u EU, po mom mišljenju, predstavlja Dokument koji se nalazi odmah iz Dejtonskog sporazuma po važnosti – kazao je Komšić, te dodao:
– BiH ima tri puta kojim može krenuti sa te političke raskrsnice. Prvi izbor je put koji vodi ka realizaciji preporuka i 14 ključnih prioriteta, to je možda najteži, ali sigurno najbolji. Ako ja moram da biram, biram ovaj. Tim putem se okrećemo ka EU, zaštiti ljudskog prava i državljanstva nas pojedinaca. BiH se u tom slučaju okreće demokratskim i naprednim društvima u kojoj je najvažnija činjenica da smo mi pojedinci zaštićeni.
Kako kaže, mišljenja je “da je evropski put dodatna garancija egzistencije Bosne i Hercegovine, te da svaki drugi put predstavlja veliki rizik za moju zemlju”.
– Drugi izbor je da sve ostane kako je sada. Stanje stagnacije i latentnog konflikta koje je neizdrživo za građane BiH. Etnička podeljenost se predstavlja kao trajna kategorija. Kreira se društvo i društveni ambijent u kojem se kao pojedinac možete afirmisati i imati pristojan život jedino ako ste pripadnik etničke grupe ili vladajuće stranke i političke strukture – kazao je on.
Dodao je da ovaj put vodi u propast u kojoj niko neće biti pošteđen.
– U svjetlu trenutnih dešavanja na evropskom kontinentu podsjećam da je Rusija bila najveći zagovornik ovih stanja u BiH iz jednostavnog razloga. To je bilo stanje zamrznutog konflikta koje je Rusiji odgovaralo kao izvor problema, kako za NATO, tako i za EU.
Svakako, postoji i treći izbor za moju zemlju. A to je kretati se nazad u odnosu čak i na sadašnje stanje. Sigurno rezultat ovakvog izbora jeste konflikt. Do toga konflikta će u tom slučaju sigurno doći. Trenutak izbijanja tog konflikta ovisiće o tome da li je BiH u svom ustavno-pravnom uređenju nastavila putem etničkih podjela. Ovisit će o tome da li formalizirala te podjele kako u Ustavu BiH tako i u svome zakonodavstvu koje će biti izraženije i veće nego što su to sada, a ovisit će i o vanjskom poticaju ili okolnostima u regiji.
Svaka dalja etnička podjela u Bosni i Hercegovini, insistiranje da ustavna i zakonodavna struktura BiH bude temeljena na konačnim etničkim podjelama aktiviraće etnički zasnovane konflikte. Podsjećanja radi, sadašnja dominantno etnički zasnovana ustavno-pravna struktura, sa djelimičnim građanskim pristupom, koja se zasniva na konceptu konstitutivnih naroda već je izvor, za sada, političkih konflikata koji se najbolje vide u blokadi države.
Etnički struktuiran elektorski sistem izbora na jednom dijelu države koji se trenutno pokušava nametnuti je definitivni početak disolucije Bosne i Hercegovine sa veoma neizvjesnim ishodom – pojasnio je Komšić.
Zatim je situaciju u BiH uporedio sa situacijom u Ukrajini sa Lughanskom i Donjeckom.
– Jedina razlika u odnosu na takav ruski pristup, za sada, jeste u tome što susjedne države ne pokušavaju oružanom agresijom to ostvariti. Istina za volju, na prostoru BiH su to već radili od 1992. do kraja 1995. a što je dokazano i potvrđeno brojnim presudama međunarodnih sudova.
Kako drugačije nazvati politiku koja dolazi iz Srbije, a nazvali su je “srpski svet”, identično tzv. “ruskom svetu”. Kako drugačije nazvati otvoreno miješanje Republike Hrvatske u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, poput izmjene Izbornog zakona, a sve sa pozivanjem na zaštitu prava hrvatskog naroda u BiH, a da to ne liči na Putinovo pozivanje na zaštitu ruskog naroda u Ukrajini. Iz tog razloga nije ni čudno da među najvjernije saradnike Rusije na zapadnom Balkanu ubrajamo i dva danas prisutna gospodina – Milorada Dodika i Dragana Čovića.
Zar je potrebno podsjećati na Dodikovu “neutralnost” po pitanju ruske agresije na Ukrajinu. Neutralnost koja je identična saučesništvu. Zar je potrebno podsjećati na stav Čovića kako Rusija treba pojačati prisustvo u BiH. Zar je potrebno podsjećati na usuglašen identičan stav ministra vanjskih poslova Hrvatske i Sergeja Lavrova po pitanju izmjene Izbornog zakona BiH. Šta je još potrebno da bi se vidjela “putinovska matrica” u takvom pristupu, kako domaćih političkih faktora tako i političkih faktora iz susjedstva – kazao je Komšić, te nastavio:
– To je taj treći put, treći mogući izbor za Bosnu i Hercegovinu. On sigurno ne vodi moju zemlju u Evropsku uniju. Ne vodi ka poštivanju osnovnih ljudskih prava građana moje zemlje. Ne vodi poštivanju presuda Evropskog suda za ljudska prava. Ne vodi Bosnu i Hercegovinu ka stabilnoj demokratiji i demokratskom društvu. Ne vodi borbi protiv korupcije. Vodi nas ravno u vještački kreirane etničke podjele sa izvjesnim konfliktom.
