Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić na trećem samitu Međunarodne krimske platforme u Kijevu u Ukrajini poručio je da dolazi iz države koja je također bila žrtva agresije i pokušaja nasilnog otimanja teritorije.
– Dolazim iz zemlje koja je također bila žrtva agresije i pokušaja nasilnog otimanja teritorije. Kao i u slučaju Ukrajine, vojnoj agresiji daleko jače i veće vojne sile prema Bosni i Hercegovini prethodila je politička, medijska, ekonomska, i svaka druga agresija, uključujući i onu kulturološku – pokušaj poricanja kulturološkog identiteta Bosne i Hercegovine i njenih naroda, predstavljajući ih kao izmišljene, bez obzira na hiljadugodišnju historiju postojanja bosanske državnosti.
Naglasio je da su čak i okolnosti agresije na Ukrajinu i Bosnu i Hercegovinu slične.
– U februaru 1992. godine, bosanskohercegovački građani su glasali na referendumu birajući nezavisnu i suverenu, multietničku, demokratsku, evropsku Bosnu i Hercegovinu. Taj demokratski izražaj volje velike većine građana moje zemlje dočekan je agresijom, etničkim čišćenjem, logorima, genocidom u Srebrenici, opsadom glavnog grada Sarajeva – rekao je Komšić, napominjući:
– Dok smo pratili događaje u Kijevu krajem 2013. i početkom 2014. godine, kada su demokratskim putem Verkhovna Rada i građani Ukrajine jasno poslali poruku da žele svoju zemlju iščupati iz vazalskog odnosa prema Rusiji, te je usmjeriti ka slobodnom dijelu svijeta i Evropskoj uniji, pribojavali smo se sličnog scenarija koji smo iskusili 20 godina ranije – ilegalne agresije i pokušaja aneksije suverene ukrajinske teritorije. Ova djela bila su jasno kršenje člana 2 Povelje Ujedinjenih nacija, Helsinškog završnog akta, kao i Sporazuma o prijateljstvu između Rusije i Ukrajine.
Istakao je da je otimanje Krima bilo samo uvertira za nastavak agresije.
– Nažalost, otimanje Krima, praćeno etničkim čišćenjem i brojnim drugim kršenjima ljudskih prava i sloboda, bilo je samo uvertira za nastavak agresije koja je uslijedila u februaru 2022. godine. Ovaj put, cilj agresora je bio i ostaje svrgavanje demokratski izabranih ukrajinskih vlasti, potčinjavanje ukrajinskog naroda režimu u Kremlju – kazao je Komšić.
Na kraju je poručio da nepovredivost državnih granica mora biti kolektivno zaštićena.
– Zajedno, moramo se oduprijeti takvim nakanama i zaštiti osnovne principe međunarodnog prava i poretka, od kojih zavise sigurnost, stabilnost i prosperitet kompletnog svijeta. Nepovredivost državnih granica, kao i politička nezavisnost suverenih zemalja, moraju biti kolektivno zaštićeni. Oko ovih stvari ne smije biti kompromisa. Braneći svoje pravo da postoji i bude slobodna, Ukrajina danas plaća ogromnu cijenu odbrane tih osnovnih principa. Zato moramo biti glasni i jasni u podršci Ukrajini i osuđivanju agresora. Hvala vam za pažnju. Slava Ukrajini – zaključio je Komšić, a objavila je Služba za odnose s javnošću Predsjedništva BiH.
– U februaru 1992. godine, bosanskohercegovački građani su glasali na referendumu birajući nezavisnu i suverenu, multietničku, demokratsku, evropsku Bosnu i Hercegovinu. Taj demokratski izražaj volje velike većine građana moje zemlje dočekan je agresijom, etničkim čišćenjem, logorima, genocidom u Srebrenici, opsadom glavnog grada Sarajeva – rekao je Komšić, napominjući:
