Koordinacija boračkih udruženja proisteklih iz Armije Republike Bosne i Hercegovine u Bugojnu je komentirala reakciju Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a Bugojno i Odjela za branitelje i Domovinski rat HNS-a na prijedlog SDA da Selmo Cikotić bude novi državni ministar sigurnosti.
“Ničim izazvani su po ko zna koji put iznijeli svoje teze o ratnim dešavanjima u Bugojnu gdje obavezno naglašavaju etničko čišćenje hrvatskog stanovništva, torture u kako oni kažu ‘bošnjačkim’ logorima, ubistvima i sl., pri tome otvoreno i prijeteći kako bi navodno ministarsko imenovanje gdina Selme Cikotića moglo ugroziti trajni mir, smatramo svojom obavezom da ponovo iznesemo neke istorijske činjenice koje se ne mogu promijeniti bez obzira što oni to uporno pokušavaju”, istakli su.
Kako su saopćili, sve što se dešavalo 1992. i 1993. na području Bugojna i ostatka Bosne i Hercegovine između Armije RBiH i HVO-a je bilo posljedica pokušaja instaliranja jednostrano formirane paradržavne tvorevine Hrvatske zajednice Herceg-Bosna.
“Kada je Bugojno u pitanju tokom napada HVO na naseljena mjesta Vrbanja, Vrpeć i Crniče pobijeno je 45 građana bošnjačke nacionalnosti, uglavnom civila, prije toga u drugim dijelovima grada još 10 bošnjaka je zarobljeno i ubijeno. Na prostoru Vrbanje, Crniča i Vrpeći 46 bošnjaka, koji nisu ubijeni, su zarobljeni i odvedeni u logor motela ‘Akvarijum’ gdje su mučeni, maltretirani, silovani”, podsjetili su.
Također su naglasili da je, kako je saopćeno, posljednji pokušaj smirivanja napete situacije prije napada HVO-a na Bugojno bio upućivanje zajedničke policijske patrole sastavljene od četiri pripadnika MUP-a RBiH i četiri pripadnika Policijske stanice HZHB u naselje Vrbanja s ciljem uklanjanja punktova sa putne komunikacije.
“Tri pripadnika MUP-a RBiH su na punktu HVO Bugojno zarobljena i na svirep način ubijena, a tijela pronađena u rijeci Vrbas. Postoje i pisana priznanja dva pripadnika HVO Bugojno kako su ubili ove policajce i jednog Roma koja su data u Izjavama Sigurnosnim službama HZ HB, ali ni to nije Tužilaštvu BiH dovoljno”, naglasili su.
Tvrde da je za ove zločine odgovarao samo jedan pripadnik HVO-a, a za sve što se dešavalo nakon toga, 11 pripadnika Armije i MUP-a RBiH su procesuirani dodavši:
“Međunarodni sud u Hagu je rukovodstvo Hrvatske zajednice Herceg Bosne osudio za Udruženi zločinački poduhvat i pri tome izrekao visoke zatvorske kazne, što govori o tome kakva je bila ta tvorevina koju vi i sada baštinite, a znate da je drugi narodi nikad neće prihvatiti.”
Iz Koordinacije su podržali rad Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
“Tražimo da se uhapse i sude i pripadnici HVO-a za zločine koje su napravili nad bošnjacima u Bugojnu, ali do sada, na žalost, nismo imali neki rezultat. Čak i devet pripadnika HVO Bugojno, čije je prijave razmatrao Međunarodni sud u Hagu i stavio pod oznaku ‘A’, što znači da ima elemenata za procesuiranje, Tužilaštvo BiH nije privelo pravdi i pokrenulo proces”, saopćeno je.
Kako su naveli, o tome kako se HVO odnosio prema materijalnim dobrima u Bugojnu, među kojima su i vjerski objekti, govore snimci kojih imaju sasvim dovoljno i na kojima se vidi razmjera štete koje su nanijele jedinice HVO Bugojno.
“Za 12 dana Bugojno je veća razaranja pretrpjelo od HVO i HV, nego za cijeli ratni period od srpskog agresora. Mišljenja smo da ovakve reakcije nisu u interesu suživota na koji se pozivate, a pri tome smatrate da se zbog imenovanja jedne osobe na ministarsku poziciju može ugroziti trajni mir”, poručili su iz Koordinacije boračkih udruženja proisteklih iz Armije RBiH u Bugojnu.