Profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Miloš Ković izjavio je da je ukidanje zabrane njegovog ulaska u BiH potvrda suvereniteta Republike srpske i njenog prava da sama donosi odluke o tome koga želi, a koga ne želi na svojoj teritoriji.
Granična policija BiH u martu prošle godine nije dozvolila profesoru Koviću da uđe u BiH na graničnom prelazu Vardište, uz obrazloženje da “predstavlja opasnost po sigurnost BiH”. Odluka o zabrani ulaska donesena je krajem februara 2022. godine.
Ulazak u BiH na prelazu Karakaj 25. marta 2022. godine nije dozvoljen ni advokatu Goranu Petronijeviću, jer, kako je navedeno u rješenju, “predstavlja prijetnju sigurnosti, javnom poretku, javnom redu i miru i javnom zdravlju u BiH ili međunarodnim odnosima BiH”.
Ko je Miloš Ković
Ković je branio zločine srpskih snaga u BiH kao svjedok na haškom suđenju kasnije osuđenom za ratne zločine bivšem komandantu Vojske RS Ratku Mladiću.
On je 2015. godine kao vještak odbrane za povijesni kontekst opisao rat u Bosni i Hercegovini kao građanski, tvrdeći da su se srpske snage VRS-a samo branile. Prilikom poricanja optužbi o cilju stvaranja Velike Srbije etničkim čišćenjem zauzetih teritorija – Ković je opravdavao zločine srpskih snaga – zločinima drugih zaraćenih strana. Suci su ga zbog toga – više puta upozorili.
Ković je kao povijesničar iz Srbije i vještak odbrane generala Mladića – odbacivao optužbe o akcijama srpskih snaga kao cilju stvaranja Velike Srbije. Pri tom je odbijao potvrditi i da je Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja bila nacionalistička, čak i kada je suočen s njezinom publikacijom pod imenom – “Velika Srbija”.
“To su već sad etikete. Netko može biti nacionalist, netko imperijalist… to sad sve ovisi… Ja ne bih ušao u lijepljenje etiketa. Velika Srbija je ideal iz 19. stoljeća i u njemu nije bilo ničeg spornog“, neodređeno je odgovarao svjedok odbrane, braneći pri tom nacionalistički pojam, zbog kojeg su prema optužbi – počinjeni brojni ratni zločini.
Ković je 2017. godine bio potpisnik takozvanog “Apela za odbranu Kosova i Metohije”, iza koga su, kako su tada objavili mediji u Srbiji, stali i neki od čelnika Srpske pravoslavne crkve (SPC). Dokument su sačinili i iza njega stali članovi Političkog saveta Demokratske stranke Srbije (DSS), partije sa čijeg se vrha 2014. godine povukao nekadašnji predsednik SR Jugoslavije i premijer Srbije Vojislav Koštunica. Ković je bio član tog Političkog savjeta DSS-a.
Ković je 2020. bio i aktivni učesnik protesta koje je SPC organizovala u Crnoj Gori u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
“Vi ste danas čuvari našeg kosovskog zavjeta“, kazao je Ković pred okupljenima, među kojima je bilo i više stotina djece, na svetosavskom skupu u Budvi 28. januara 2020. Tada su sa bine upućivane i poruke da se u Crnoj Gori “brane i kosovske svetinje”.
