Aktivisti za ljudska prava na Krimu kažu da je ruska mobilizacija na tom od Kremlja okupiranom poluotoku nesrazmjerno usmjerena na krimske Tatare, etničku skupinu koja se uvelike protivi ruskoj vlasti otkako je to područje pripojeno Rusiji 2014. godine. “Svugdje, u svakom gradu, čujem da su većina mobiliziranih krimski Tatari, a znamo da posebno ciljaju naselja s pretežno krimsko-tatarskim stanovništvom”, rekao je u telefonskom intervjuu aktivist iz te etničke zajednice, čiji mnogi pripadnici još uvijek žive na tom poluotoku, kako prenosi The Guardian. “Ovo će za nas biti katastrofa za koju će trebati godine da se oporavimo”.
Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je u srijedu “djelomičnu mobilizaciju” u pokušaju da ojača vojne snage za nastavak ruske invazije na Ukrajinu novim vojnicima.
Krimski Tatari, koji su velikom većinom muslimanske vjeroispovijesti, čine otprilike 13 posto stanovništva Krima. Ne postoji službena dokumentacija ko je sve mobiliziran, odnosno po kojim kriterijima, no rašireni ‘dokazi‘ koji proizlaze iz razmjene informacija među pripadnicima etničke skupine, sugeriraju da su krimski Tatari nesrazmjerno obuhvaćeni tim procesom. U Krim SOS, ukrajinskoj organizaciji za ljudska prava, procjenjuju da je 90 posto obavijesti o mobilizaciji uručeno krimskim Tatarima. “Ovo je svjestan napor da se uništi tatarski narod na Krimu”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tokom svog noćnog video obraćanja u subotu.
‘Nažalost, Rusi nisu dovoljno glupi‘
Tamila Taševa, predstavnica ukrajinskog predsjednika za Krim, također je izjavila kako vjeruje da Moskva namjerno cilja na tu skupinu. “Krimski Tatari su Rusiji najmanje lojalan segment stanovništva i bilo je jasno da su ih vrlo oraspoložili nedavni ukrajinski vojni uspjesi. Sada ih se kažnjava”, rekla je Taševa.
Taševa, i sama krimska Tatarka, kaže da je dobila desetke izvještaja od pripadnika svoje etničke skupine o policiji koja je dolazila u njihove gradove ili sela i dijelila pozive. “Ljudi su u panici, ne znaju što učiniti”, rekla je. Ona savjetuje mobiliziranim Tatarina da izbjegavaju kontakt s ruskim ili proruskim vlastima što je više moguće te da se pokušaju predati ukrajinskim snagama prvom mogućom prilikom. “Ali, naravno, zabrinuti smo da će im Rusi jednostavno pucati u leđa”, dodaje.
Tatari su Krim stoljećima nazivali domom, no postali su manjina nakon što je Rusija osvojila tu regiju u 18. stoljeću pod Katarinom Velikom. Staljin je 1944. godine masovno deportirao 200.000 krimskih Tatara u središnju Aziju, lažno optužujući tu etničku skupinu za kolaboracionizam s nacistima. Ukrajinski parlament to je priznao kao čin genocida. Većini njih je dopušten povratak na Krim tek 80-ih godina prošlog stoljeća.
Dugo iskustvo progonstva dovelo je do toga da su mnogi krimski Tatari izrazito neprijateljski raspoloženi prema ruskoj aneksiji 2014. godine. Ruske su vlasti kasnije pokušale uklopiti vođe krimskih Tatara u sistem, no većina njih je odbila suradnju. Potom je započela kampanja uznemiravanja i progona aktivnih čelnika zajednice, a Rusija je zabranila medžlis, predstavničko tijelo krimskih Tatara. Mnogim članovima zabranjen je ulazak na poluotok i sada se nalaze u Kijevu ili negdje drugdje.
Deseci krimskih Tatara postali su politički zatvorenici, a došlo je i do porasta uhićenja i pritiska od početka invazije u februaru, dok su ruske vlasti bile u potrazi za prijetnjama sabotaža i zavjera među dijelom stanovništva koje smatra nelojalnim.
(Jutarnji.hr)
