Piše: Ramiz Hodžić
Vlast Kraljevine Saudijske Arabije i njen vjerski vrh, izuzmu li se jalovi arapski sastanci i konferencije, na kojima je učestvovala i kojima je predsjedavala, bez konkretnih političkih i vojnih učinaka, nisu uradili ništa da se spriječi proljevanje nedužne muslimanske krvi u Siriji, Iraku, Palestini, Afganistanu, Centralnoj Afričkoj Republici, Somaliji, i drugim muslimanskim zemljama, u kojima su protekle i još uvijek protiču rijeke muslimanske krvi, ali su zato uradili sve da ”Muslimansku braću” (Ihvanu-l-muslimin) proglase teroristima.
Vlast Kraljevine Saudijske Arabije, uz prešutnu saglasnost zvanične uleme, dala je azil ozloglašenim diktatorima i dokazanim krvnicima, kao što su Idi Amin (predsjednik Ugande od 1971. – 79.), koji se tereti za ubistvo i nestanak više od pola miliona ljudi, Zejnu-l-Abidin Bin Ali (predsjednik Tunisa od 1987. – 2011.), koji je u Tunisu opljačkao sve što se opljačkati dalo, i pohapsio sve što se pohapsiti dalo, ali su zato ”Muslimanskoj braći”, zabranili ulazak u zemlju.
Vlast Kraljevine Saudijske Arabije, uz prešutnu saglasnost zvanične uleme, devedestih godina prošlog vijeka, objeručke je prihvatila pomoć ”prijateljske” Amerike i dozvolila uspostavljanje američke vojne baze na saudijskom tlu, kao što je stavila svoje vojne baze na raspolaganje ”miroljubivoj” američkoj vojsci u Zaljevskom ratu protiv ”mrskog” Sadama Husejna, ali su njene granice postale tijesne za ”Muslimansku braću”.
Vlast Kraljevine Saudijske Arabije nije, na međunarodnom niovu, pokrenula nijednu ozbiljnu političku inicijativu za zaštitu muslimanskih interesa, muslimanske krvi, muslimanske djece i žena, ali je zato, prva finansijski i politički pomogla, vojnu huntu u Egiptu u svrgavanju ”Muslimanske braće” i njihovom kriminaliziranju.
Saudijsko Vijeće za fetve, na čelu sa muftijom Abdulazizom Alu Šejhom (Allah mu oprostio njegovu pogrešku), izuzmu li se blijede i uopćene reakcije, nije izdalo nijednu službenu fetvu nit proglas koji osuđuje nasilničke arapske režime, proljevanje nedužne muslimanske krvi u susjednim arapskim državama, svirepo ubijanje egipatskih protestanata, ali su zato bili ekspeditivni u donošenju zvanične i još direktnije fetve o zabrani saradnje sa ”Muslimanskom braćom”, koje je njihova vlada stavila na spisak terorističkih organizacija. I još je pozvalo muslimane ”da s njima, iz predostrožnosti, komuniciraju samo u formi savjeta i upozorenja.” (http://www.alriyadh.com/2014/03/09/article916453.html)
Saudijska Arabija i njena zvanična ulema, u ”Muslimanskoj braći”, vide neprijatelje islama i ummeta, ali ne vide neprijatelja u hiljadama stranih obavještajaca, koji slobodno i uz sve moguće privilegije i povlastice, španciraju saudijskim tlom, uživaju u blagodatima Svete zemlje i u miru obavljaju svoje obavještajno-špijunske zadatke, kao ni u hiljadama zapadnih ”kultrunih radnika”, ”stručnjaka”, ”biznismena”, ”umjetnika”, i bjelosvjetskih kriminalaca koji pod punom državnom zaštitom i pod krinkom modernizacije Saudijske Arabije, šire svoje pokvarene ideje u saudijskom društvu. Čak i Iranci, koji bez ikakvih ometanja od strane oficijelnih saudijskih vlasti izvode svoje ”rituale” proklinjanja ashaba i bacanja izmeta na njihove mezare u Medini, kod mezarja Dženetu-l-bekia’, što sam vidio svojim očima, ali i u Mekki na Arefatu, uživaju kod Saudijskih vlasti bolji status od ”Muslimanske braće”.
Vlasti Saudijske Arabije nisu i neće prozvati za terorizam nijednog poznatog neprijatelja islama i muslimana, niti su ikada, na zvaničnom nivou, osudile američko-britanske terorističke vojne operacije u Afganistanu i Iraku i izraelske u Palestini, ali su zato ”smogle” snage da obespravljenu i potlačenu ”Muslimansku braću”, i jedinu svjetlu islamsku političku tačku u svekolikom Arapskom svijetu, proglase teroristima.
Vlasti Saudijske Arabije, izgleda, nemaju problema sa Bašarom Asadom, Nurijem Malikijem, Abdulfetahom Sisijem, i drugim krvopijama muslimanske krvi, nego sa ”Muslimanskom braćom”, samo zato što su oni, za razliku od njihove formalne opredjeljenosti za islam i Šerijat, pokušali u državni sistem unijeti istinske islamske vrijednosti i prvo ih primjeniti na sebi a onda na drugima. Zdrava islamska logika nalagala je da podrže protagoniste Šerijata, koji je ujedno i njihov zvanični državni sistem, ali su oni umjesto toga podržali protagoniste sekularizma, liberalizma, političkog mafijaštva i moralne i svake druge razuzdanosti i izopačenosti.
Dok je ovakvih vlasti i zvanične uleme Saudijske Arabije, Amerika, Izrael i ostali neprijatelji islama ne trebaju brinuti za arapsku logistiku u borbi protiv tzv. muslimanskih terorista, čiji je jedini grijeh što, umjesto Amerike i Izraela, priznaju Allaha za svog Jedinog i Apsolutnog Gospodara.
{youtube}gj23qyRwpkk{/youtube}
