U utorak je irački parlament glasao protiv referenduma o nezavisnosti regije Kurdistan, kojeg kurdske vlasti planiraju provesti 25.septembra. Parlament u Bagdadu je obvezao iračku vladu da poduzme mjere za “očuvanje jedinstva Iraka”.
Glasanje je odobrio premijer Haider Al-Abadi, koji će poduzeti sve mjere protiv procesa referenduma u regiji Kurdistan, ali ne samo. Naime, irački Kurdi su najavili da će referendum održati i na ”spornim” područjima pod kontrolom kurdskih snaga. To su područja u pokrajinama Kirkuk, Diyala i Niniva, koja su Kurdi u borbama protiv ”Islamske države” pripojili svojoj regiji, iako su izvan njezinih administrativnih granica.
Pitanje aktivnog protivljenja središnjih vlasti referendumu je na dnevni red stavljeno na zahtjev 80 zastupnika. Ukupno je na sjednici sudjelovalo 204 od 328 zastupnika, jer su sve kurdske frakcije u iračkom parlamentu bojkotirale glasanje.
”Odobrene su i vojne mjere u suzbijanju ovog procesa”
“Irački je ustav jasno propisao oko kojih se pitanja može održati referendum, a popis ne uključuje referendum o nezavisnosti Kurdistana. Uključivanje spornih teritorija u referendum također predstavlja kršenje ustava”, izjavio je glasnogovornik parlamenta Salim Al-Jubouri.
U regiji, ali u svijetu se izražava zabrinutost zbog sve veće vjerovatnosti izbijanja sukoba između kurdskih snaga i ostalih etničkih i vjerskih skupina koje se protive odcjepljenju Kurdistana. Protiv ovog scenarija su se bezrezervno izjasnili i irački Turkomani i Jezidi na sjeverozapadu zemlje.
Jezidi i njihove YBŞ i YJŞ snage, koje drže područje od Sinjara do sirijske granice, odvojili od kurdskih Peshmerga snaga i ušle u neformalni savez sa šiitskim snagama koje su aktivne uz sirijsku granicu.
Irački Turkomani su ponovili svoje protivljenje predstojećem referendumu i pozvali sve svoje sunarodnjake da ga bojkotiraju.
Na konferenciji za novinare u Kirkuku 9. septembra je Ershad Salihi, čelnik ”Iračkog turkomanskog fronta”, pročitao je zajedničku izjavu koju su potpisali svi čelnici stranaka koje fronta okuplja u Kirkuku, naglašavajući neslaganje s referendumom, prenosi turski Hürriyet.
Prijeteći kako neće priznati rezultate referenduma, stranke su predstojeće izjašnjavanje opisale kao “alat koji se koristi protiv Turkomana regije”.
“Irak trenutno prolazi kroz kritično razdoblje. Pobjeda nad teroristima ISIL-a je na horizontu, ali regiju Kirkuk i okrug Hawija, kojeg drže teroristi, te ostala područja, još se moraju osloboditi”, izjavio je Salihi.
Uz ”Irački turkomanski front”, zajedničku je izjavu potpisalo još šest stranaka ove manjine u Iraku.
Turska također odbacuje planirani referendum. Ankara upozorava kako je stabilnost regije neraskidivo povezana s održavanjem jedinstva i teritorijalnog integriteta Iraka.
Protiv referenduma se izjasnio i jedan od lidera šiitskih snaga u Iraku, Qais Al-Khazali, koji je na čelu skupine Asa’ib Ahl Al-Haq koja broji 10 000 boraca, iako su istog mišljenja i skupine Kata’ib Hezbollah i druge koje zajedno čine šiitsku Hashd Al-Shaabi, koja je pod izravnim zapovjedništvom premijera Haidera Al-Abadija.
Qais Al-Khazali je pozdravio odluku iračkog parlamenta da se suprotstavi referendumu o nezavisnosti Kurdistanske regije i naglasio njegovu podršku iračkom premijeru Haideru Al-Abadiju u očuvanju integriteta Iraka.
Hadi Al-Amiri, glavni tajnik utjecajne organizacije Badr i vojni zapovjednik šiitskih snaga u Iraku, rekao je kako neće priznati rezultate kurdskog referenduma.
”Bojim se da će referendum još više zakomplicirati stvari i zato sam lično nekoliko puta pozvao našu braću u Kurdistanu da preispitaju referendum. Protiv sam uspostavljanja regionalnih entiteta koji bi imali rasne ili vjerske temelje. Nezavisnost regije Kurdistan može dovesti do još jednog oružanog sukoba u Iraku”, rekao je Hadi Al-Amiri.
”Nemoguće se dogovoriti o granici između Kurda i Arapa ili između sunita i šiita u Iraku. Ako se budu uspostavljali rasni ili sektaški regionalni entiteti, to znači ćemo svi uzeti oružje i oružani sukob”, istaknuo je Al-Amiri i dodao ”kako se ne može složiti s kurdskim etničkim entitetom, a to Irak može odvesti u rat”.
Istaknuti vojni zapovjednik iračkih šiita, Abu Mahdi Al-Mohandes, rekao je da je referendum ”crvena crta” i da neće dozvoliti odvajanje sjevernog Iraka.
Sve frakcije Hasd Al-Shaabi snaga će se mobilizirati protiv regionalne vlade Kurdistana. Nakon izjava njihovih vojnih zapovjednika, mnogi rat između šiitske armije i kurdskih Peshmergi u Iraku smatraju neizbježnim, iako dio analitičara tvrdi da to nije toliko zbog referenduma kao takvog, nego zbog spornih područje koja su okupirali Kurdi i uključena su u referendum.
Referendum i Izrael
Unatoč činjenici da su u Iraku sve glasniji ratni bubnjevi, referendum veliku podršku dobiva iz Izraela, gdje je ministar pravosuđa židovske države rekao ”kako je u interesu Izraela i Zapada uspostava nezavisnog Kurdistana”.
U utorak je izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavio službenu izraelsku podršku stvaranju nezavisne kurdske države na Bliskom istoku, tvrdeći kako Izrael “podržava legitimne napore kurdskog naroda da uspostavi vlastitu državu”.
Premijer Netanyahu je ovim postao prvi državnik koji nedvosmisleno podržava nezavisnost iračkog Kurdistana.
Netanyahu je dodao kako se to ne odnosi na napore Kurdistanske radničke stranke (PKK) da uspostavi neovisnu kurdsku državu u Turskoj.
Irački Kurdi su svjesni da im je ovo možda povijesna prilika da se pokušaju odcijepiti od Iraka. Imaju podršku Izraela, vjerojatno i prešutnu podršku Washingtona, koji je tražio odgodu referenduma za godinu dana, dok se ne porazi ISIL, kao da to nešto mijenja.
Unutarnje prilike su također naklonjene Erbilu, jer su iračka vojska i policija i šiitske snage razvučeni na više frontova diljem zemlje i neće prekinuti kampanju protiv takozvane ”Islamske države”, u kojoj kurdske snage ne sudjeluju još od kraja prošle godine i zauzimanja grada Bashiqe.
Massoud Barzani vjerovatno smatra da ima dovoljno snage da odoli pritisku i provede referendum, nakon čega će najaviti pokretanje procesa odcjepljenja iračkog Kurdistana.
U ovim okolnostima, kada svi tvrde da su u pravu, a suprotnog su mišljenja, nije isključeno da će se granice, ako Barzani ustraje u svom naumu, zaista crtati oružjem. Što to što znači u multikonfesionalnoj i multietničkoj zemlji ne treba posebno naglašavati.
Logicno.com
