Zamjenik reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini prof. dr. Enes-ef. Ljevaković danas je povodom otvorenja Čaršijske džamije u Bosanskoj Dubici poručio da se njenom obnovom potvrđuje želja za životom na ovim prostorima.
Obraćajući se prisutnim na svečanosti, Ljevaković je podsjetio na tešku sudbinu danas svečano otvorene džamije. Ona je sagrađena u 17. stoljeću, a do danas je više puta rušena i devastirana.
– Bilo je pokušaja da joj se i trag zametne ali se ona svaki put iza tih sramnih pokušaja njenog uklanjanja ponovo uzdizala u još ljepšem i čvršćem formatu. Sada, ponovno obnovljena, Čaršijska džamija u Bosanskoj Dubici, lijepa, dostojanstvena i graciozna – opet krasi ovaj grad, ovaj kraj i cijelu Bosnu, i u srca dobrih ljudi unosi toplinu i vedrinu i budi u njima najplemenitija osjećanja – kazao je on.
Poručio je da, ona, a i druge džamije koje su imale sličnu sudbinu, potvrđuju da su „naše džamije postojane, čvrste i dugovječne, jer su čvrsto ukorijenjene u našoj zemlji i trajno prisutne u našim srcima“.
– Čak i kada budu porušene i zatrte, uz Božiju pomoć a zatim uz naš trud one se ponovo uzdignu da svijetle i promovišu dobro, jer takva je sudbina zdanja i objekata iz kojih se šalju lijepe riječi i poruke mira – akcentirao je Ljevaković.
Naveo je da u životu muslimana džamija ima dvije ključne uloge, koje proizilaze iz samog njenog naziva. Naime, u našoj tradiciji za džamiju se koriste dva termina – mesdžid i džamija.
Mesdžid je mjesto gdje se čini sedžda. Prema tome, džamija je mjesto gdje musliman čini sedždu i druge ibadete, a druga uloga koju ima džamija a na koju ukazuje njen drugi naziv jeste da okuplja, zbližava, objedinjuje, objasnio je on.
– Iz prve uloge se razumije duhovna misija džamije, jer govori o sedždi, namazu i odgoju, a iz druge njena zemaljska, društvena zadaća, jer nas podsjeća na obavezu okupljanja, druženja i saradnje u dobru sa ljudima oko nas. Ove dvije ključne uloge džamije jasno potvrđuju učenje islama da čovjek na ovom svijetu treba stalno raditi za svoj dunjaluk i svoj ahiret. Pri tome konstantno biti svjestan da na ovom svijetu ne živi sam, nego da pored njega žive i druga Božija stvorenja te da mora voditi računa i o njihovim interesima i pravima – istaknuo je on.
Uzvišeni Allah od nas traži da se nadmećemo u dobročinstvu, koliko god možemo, da žrtvujemo od svog vremena i svojih dobara na Božijem putu, za opće dobro, i da se takmičimo u tome, dodao je Ljevaković.
– Eto, zato je blagoslovljeno svako mjesto u kojem ima džamija koja služi svojoj svrsi. A njena svrha je upravo ta: odgojiti ljude visokih moralnih vrijednosti, visoke kulture i lijepih manira, i u njima razviti plemenitost. Bez tih vrijednosti ljudski život gubi miris i slast, gubi svoj smisao. Tamo gdje je vjera jaka kod ljudi nema slučajeva usamljenosti i napuštenosti. Tamo niko ne smije biti zanemaren. Ljudi jedni u drugima prepoznaju braću i sestre i priskaču im u pomoć, čemu je svjedočilo svako vrijeme i mjesto – kazao je Ljevaković.
Čovjek treba da vodi računa o svom odnosu prema Stvoritelju, ali istovremeno i o svom odnosu prema Njegovim stvorenjima, a prije svega prema čovjeku, poručio je, između ostalog, zamjenik reisul-uleme.
– Čovjek ne može gledati samo svoj interes a zanemariti interese onih oko sebe. Vjera nas uči da treba voditi računa o sebi, svojim bližnjim ali i svim ljudima sa kojima živimo i dijelimo ovaj zajednički komad planete Zemlje. Zato sa ovoga blagoslovljenog mjesta u ovom posebnom danu poručujemo da je ova lijepa zemlja prostrana i dovoljno široka za sve njene građane i narode. U njoj ima dovoljno prostora za sve nas i ona je naša zajednička domovina. Obnovom džamija mi potvrđujemo da želimo da živimo na ovim našim prostorima. Ovdje planiramo svoju sadašnjost ali i budućnost – kazao je profesor Ljevaković.
Prema njegovim riječima, vjera od nas traži ne samo da vodimo računa o nama koji sada živimo nego da vodimo računa i o budućim generacijama, koje će doći – kakvu zemlju im ostavljamo u naslijeđe.
– Ova naša džamija i druga vakufska dobra svjedoci su da su ovdje živjeli i umirali čestiti ljudi koji su se trudili, radili i na kraju otišli sa ovog svijeta, ali su nama ostavili ovo naslijeđe pa je na nama da i mi nastavimo njihovim stopama, i da ove blagodati koje imamo u zemlji Bosni i Hercegovini očuvamo, oplemenimo, unaprijedimo i ostavimo u amanet budućim naraštajima i generacijama. Danas ovu džamiju predajemo narodu ovog grada s nadom da će je voljeti i brinuti o njoj. Bože, spusti svoj blagoslov na nju i uzmi je u svoju zaštitu. I učini je svjetionikom dobra i milosti, i rasadnikom vrlina – zaključio je zamjenik reisul-uleme.
