Memorijalni centar Srebrenica – Potočari mjesto je pijeteta, istine i sjećanja na genocid nad Bošnjacima, zaštićeno domaćim i međunarodnim pravom. Svaka provokacija, negiranje ili vrijeđanje na ovom prostoru predstavlja direktan napad na dostojanstvo žrtava, mir i ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Dana 17. januara 2026. godine, državljanin Republike Srbije zaustavio se kod ulaza u Memorijalni centar Srebrenica – Potočari i započeo izgovaranje uvreda uz povike da je sve „srpska zemlja“, s jasnom namjerom provociranja, izazivanja međunacionalne mržnje i potencijalnog nasilnog incidenta.
Ovakvo ponašanje ne može se posmatrati kao izoliran čin, već kao dio šireg i dugotrajnog obrasca negiranja genocida i destabilizacije mira u Bosni i Hercegovini.
Pravovremenom intervencijom pripadnika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela spriječen je ozbiljniji incident. Međutim, posebno zabrinjava činjenica da se u daljnje postupanje u ovom slučaju uključila entitetska policija Policijske stanice Srebrenica, te da postoje osnovane sumnje da je cilj tog postupanja bio zaštita provokatora od krivične odgovornosti i njegovo prebacivanje u Republiku Srbiju.
Dodatnu težinu ovom incidentu daje javna objava na društvenim mrežama četničkog pokreta iz Sremske Mitrovice, kojom se otvoreno slavi ovaj čin i potvrđuje njegova politička i ideološka pozadina. Time se nedvosmisleno pokazuje da se ne radi o „incidentu“, već o organizovanoj provokaciji s elementima ekstremizma.
Ovaj slučaj mora se posmatrati u širem kontekstu sistemske i institucionalne nekažnjivosti u entitetu Republika Srpska. Stotine, pa i hiljade javnih negiranja genocida, veličanja ratnih zločinaca i otvorenih provokacija prema Bošnjacima godinama ostaju neprocesuirane. Istovremeno, zabilježene su stotine napada, prijetnji i oblika zastrašivanja, pa i ubistava povratnika u ovom entitetu, bez adekvatne reakcije nadležnih institucija.
Takvo kontinuirano nepostupanje, selektivna primjena zakona i institucionalna zaštita počinilaca predstavljaju oblik državnog terora – sistemskog zastrašivanja jedne etničke i vjerske grupe s ciljem obeshrabrivanja povratka, gušenja slobode govora i trajnog održavanja atmosfere straha.
Postoje ozbiljni elementi sumnje na počinjenje više krivičnih djela, uključujući, ali ne ograničavajući se na:
• izazivanje nacionalne, vjerske i etničke mržnje,
• negiranje i relativizaciju genocida,
• narušavanje javnog reda i mira,
• ugrožavanje sigurnosti i mira,
• međunarodni incident, s obzirom na učešće stranog državljanina.
Mir u Bosni i Hercegovini ne može se graditi tolerisanjem fašističkih, četničkih i ekstremističkih provokacija, posebno na mjestima masovnih zločina. Svako popuštanje ovakvim djelima šalje poruku nekažnjivosti i ohrabruje nove incidente.
Moralna obaveza
Zaštita Memorijalnog centra Srebrenica nije samo moralna obaveza, već i državni i međunarodni prioritet.
Zahtijevamo:
• da se u predmet hitno uključi Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, s obzirom na međunarodni karakter incidenta;
• da se ispita odgovornost pripadnika MUP-a RS, Policijske stanice Srebrenica, posebno u dijelu postupanja koje ukazuje na zaštitu osumnjičenog;
• da se protiv stranog državljanina pokrene krivični postupak u skladu sa zakonima BiH te da se zatraži međunarodna pravna pomoć ukoliko je napustio teritoriju države;
• da nadležne institucije osiguraju trajnu i pojačanu zaštitu Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari;
• da se konačno uspostavi nulta tolerancija prema negiranju genocida i napadima na povratnike u entitetu Republika Srpska.
Ovo nije pitanje politike, već pitanje istine, pravde i opstanka mira. Država koja ne štiti žrtve i ne procesuira zločinačke ideologije preuzima odgovornost za njihovo ponavljanje.
Bosna i Hercegovina mora pokazati da je pravna država u kojoj nema mjesta fašizmu, četništvu i institucionalnom teroru nad povratnicima i žrtvama genocida.
