Piše: Muamer Bandić, zastupnik u Skupštini KS i član Predsjedništva Stranke za BiH
Iza nas je jedna šuplja i ni po čemu dobrom pamtljiva godina. Barem ne za nas iz Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine i nekadašnjeg centra političke moći naše države.
Kažem u prošlom vremenu jer nam je 2024. godina jasno pokazala da je u današnjoj Bosni i Hercegovini, po mjeri Trojkaša i njihovih partnera, Sarajevo centar ničega. Barem ničega dobrog s obzirom da je Sarajevo danas jedino glavni centar za ispumpavanje novca iz budžeta svih nivoa vlasti i njihovo suptilno pretakanje u džepove partnera, kumova i prijatelja jedne skupine diletanata otuđene od stvarnosti, a koja grčevito drži vlast i sluđuje građane Sarajeva konstantnim medijskim spinovima.
Tako ćemo ovu godinu pamtiti kao onu u kojoj nam “nikada nije bilo bolje”, pa po velikom “zamahu na evropskom putu” i stvaranju te lažne slike da nas eto samo korak dijeli do članstva u EU. A u Evropsku uniju nas uvodi ekipa koja se međusobno takmiči u slavljenju ratnih zločinaca i njihove fašistoidne zaostavštine dok tu ekipu “Evropejaca i intelektualaca” predvodi “najbolji kadar od ministara iz Rs-a”, koji eto završi u zatvoru unutar opsežne istrage o korupciji.
Tako će ova godina biti upamćena po junačkoj evropskoj borbi vrijednoj 100 miliona KM za kuma glavnog Baje iz Laktaša, sitnici od 250 hiljada KM za kuma glavnog bošnjačkog statiste i cvjetića u državnoj vlasti, ugovorima za digitalizaciju firmama s američke crne liste najpoštenijeg ministra ikada i njegovoj istrajnoj borbi za osiguravanje doživotnog mandata na čelu BHANSA-e Draganovom zetu, nastavku manipulacije u izboru direktora KCUS-a, nekakvim bespotrebnim državnim “njivama i livadama” ,koje se dijele privatnim firmama mimo zakona i države kojoj ta imovina pripada, Draganove plinske konekcije, te salta mortale u cestogradnji gdje je najednom postala prioritetna brza cesta koja spaja par sela u Hercegovini od međunarodnog strateškog cestovnog koridora Vc koji spaja centralnu Evropu sa Lukom Ploče.
Spomenuo bih ovdje i tragediju u Konjicu, Jablanici i Fojnici, u kojoj je živote izgubilo 27 ljudi, ali sudeći po odnosu državne i federalne vlasti prema ovim ljudima i sredinama, ovo je za njih tek jedna minorna i sporedna epizoda u ovoj godini, neupotrebljiva za pozitivnu medijsku samopromociju naših prvaka napretka. Toliko minorna i sporedna da i transportnu žilu kucavicu bh. industrije danas obnavlja donacijom privatna firma iz Turske, a ne oni čiji je to posao i odgovornost.
Hajde da i zanemarimo ovo gubljenje Trojke u visokoj politici države BiH i Federacije BiH, gdje ih Dodik i Čović vodaju žedne preko vode svodeći Bošnjake u institucijama na nivo statističke greške, dok se naši najhrabriji, najpošteniji i najbolji kadrovi, pod uticajem Štokholmskog sindroma, ulaguju i povlađuju nekadašnjim ratnim zločincima, notornim kriminalcima i spodobama koje otvoreno mrze i ruše državu u kojoj žive. Inače, Štokholmski sindrom je znanstveni fenomen u psihologiji kojeg karakteriše stvaranje emocionalne veze i osjećaja povjerenja žrtve, te njene potpune identifikacije s agresorom, tako da ovaj pojam savršeno objašnjava ulogu i ponašanje sarajevske Trojke u partnerstvu s HDZ-om i SNSD-om.
Ali, zanemarimo i to sve, hajde da vidimo kako i šta Trojka radi u Kantonu Sarajevo, najbogatijem kantonu u Federaciji BiH i sigurno najbogatijem gradu u državi BiH? Da vidimo kako funkcionišu tamo gdje nema ni HDZ-a ni SNSD-a, a gdje Trojka čvrsto drži sve poluge vlasti, političkom korupcijom kupljenim rukama u Skupštini KS.
Sudeći po onome kako sebe vide i govore o sebi naši vrli Trojkaši su revolucionari, a pod njihovom dirigentskom palicom se u Kantonu Sarajevo odvija prava revolucija!
U njihovoj slici o sebi nema ni riječi, pa ni slova o finansijskom kolapsu Kantona Sarajevo u ovoj godini i finansijski neizvjesnoj 2025. godini, u kojoj bi se već moglo desiti urušavanje komunalne privrede poput kule od karata. Ni riječi o narušenom odnosu kantonalnih vlasti sa socijalnim partnerima, o kolapsu saobraćaja koji je postao sastavni dio naše sumorne svakodnevnice ili o sistemskoj korupciji koja je rezultirala hapšenjem kantonalnog ministra Bojana Bošnjaka, a kojeg i dan-danas gazde štite na sve moguće načine, pa i stalnim pritiscima na medije i na pravosuđe.
Hajde da kažemo da nam je kantonalni premijer mlad i zelen, pa se ne snalazi baš najbolje u toj dodijeljenoj ulozi, koja je teška za odigrati i za puno iskusnije političke vukove jer se puno obećavalo, a vrlo malo ostvarilo. Zato uzmimo za primjer najlakšu instituciju u KS, Skupštinu Kantona Sarajevo kao ogledalo znanja, poštenja i efikasnosti rada vlasti Trojke.
Već sam spomenuo da zahvaljujući političkoj korupciji, odnosno kupovini ruku, Trojka u ovoj instituciji ima sigurnu većinu. Čak je i sam rad institucije kroz izmjene i dopune Poslovnika podređen radnoj sposobnosti i intelektualnim kapacitetima predsjedavajućeg čime je SKS pretvorena u totalitarno tijelo, koje više liči na nekadašnji Centrani komitet nego na parlamentarno tijelo društva demokratije.
Čak i u takvoj konstelaciji političkih odnosa, rukovodstvo Skupštine KS je u 2024. godini zakazalo tek ŠEST redovnih i JEDNU hitnu sjednicu. Dakle, ukupno SEDAM sjednica u čitavoj godini! A od ovih šest redovnih sjednica tokom 2024. godine, tek su četiri sa nekih šezdesetak tačaka dnevnog reda uspješno okončane gdje su usvojena četiri zakona, dvije izmjene i dopune zakona i šest nacrta zakona. Pri tome su tokom 2024. godine usvajani Izvještaj o radu Vlade za 2022.godinu i Izvještaji kantonalnih javnih preduzeća za 2021. i 2022. godinu.
Naravno, za ovu najpošteniju vlast ikada vrhunac rada su utvrđivanja Nacrta Urbanističkog plana urbanih područja Sarajeva (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća), kao i Nacrt Urbanističkog plana za urbano područje Ilijaša Hadžića i Trnova, kako bi se mogao nastaviti urbicid i ekocid u Zlatnoj dolini i njenoj okolici.
Gledajući ove porazne brojke, da SKS pod vodstvom Trojke nije imala čak ni jedno zasjedanje mjesečno, nameće se zaključak da ova vlast ne radi za narod već samo za sebe, svoju rodbinu, kumove i prijatelje, jer je taman toliko sjednica održano da prođu oni materijali koji će omogućiti nesmetano namirivanje ovog uskog kruga povlaštene kaste koja živi na našim grbačama. Sa SEDAM sjednica godišnje sigurno nećemo u Evropu, niti će Sarajevo postati evropski grad! Prije da ćemo se za koju godinu, ako ne već danas, pitati kako smo to planski uništeni od strane genijalaca, Evropljana intelektualaca?!
I da to zaista funkcioniše tako, evo i jedna mala pričica u prilog ovakvom zaključku. Prepustite se mašti i zamislite sada jedan evropski glavni grad u kome ne postoji niti jedna kompanija, javna ili privatna, sposobna da vrši “usluge održavanja ograda i nastrešnica na tramvajskim stajalištima javnog prijevoza putnika, što uključuje zamjenu dotrajalih dijelova, pleksiglasa, konstrukcija od inoksa, stakala, cijevi od pocinčanog čelika, zamjena klupa, te čišćenje nastrešnica od oksidacije, ostataka skinutih reklamnih panoa, skidanje grafita i pranje stakala”?
Vjerovali ili ne, u Sarajevu ne postoji takva firma, već je Ministarstvo saobraćaja KS sudeći po ugovoru broj: 1242-1-2-40-5-42/24 od 11. 12. 2024. godine, te poslove dodijelilo firmi “Procesna oprema-inženjering” d.o.o. iz Trna (Laktaši).
Riječ je o firmi u vlasništvu istog onog Slobodana Vukadina, o kome je prije četiri godine pisao novinar Slobodan Vasković, da se radi o “režimskim igračima za izvlačenje desetina miliona KM iz budžeta preko “tašna-mašna firmi”, tada u kontekstu urbicida na Jahorini. Tako nam urbana i patriotska zvijezda SDP-a iz Banjaluke, Vojin Mijatović, preko najoperativnijeg ministra u KS Adnana Štete i njihovog člana nadzornog odbora KJKP GRAS-a Saše Grbića, također iz Banja Luke, u posao održavanja stajališta u Sarajevu uvela provjerene Bajine perače para iz Laktaša.
Dakle, nije dosta harčenje državnog i federalnog budžeta, već se treba uzeti i iz kantonalnog. Zašto da ne kada se već može i dok traje opčinjenost sarajevskih malograđana izvornim četništvom!?
Vjerujem da će nakon ovog uspješnog tendera komplet Vlada KS, a posebno Predsjedništvo SDP-a, svim srcem navijati za sarajevske vandale koji šaraju i uništavaju sarajevska stajališta.
Ako ne oni, onda će to sigurno raditi Baja iz Laktaša, jer što se više bude šaralo i uništavalo, više će sarajevskih para završiti u Laktašima! Tako da se ne čudimo što će i iduće godine sehara Vlade KS biti prazna za borce, invalide, penzionere, kulturu, sport i sve ono što treba Sarajevu i našim građanima, jer je prioritetnije namiriti partnere koji te drže u vlasti. I to je jedina politika koju efikasno provodi Trojka na svim nivoima vlasti!
Agencija PATRIA
