Apelom je ujedno okončan i ovogodišnji prestižni Međunarodni ljetni univerzitet za intekulturalno liderstvo, kao dio programa Alladin, pod pokroviteljstvom UNESCO-a i u partnerstvu sa 20 prestižnih univerziteta iz Evrope, Afrike, Bliskog Istoka i Sjeverne Amerike.
“Naše prisustvo u Berlinu, baš na ovaj dan, ujedno je i podsjetnik da je 11. juli dan koji je i Evropski parlament proglasio Evropskim danom sjećanja na srebrenički genocid”, rekao je Cerić u svom izlaganju napomenuvši da je u Potočarima u toku ukop 175 žrtava genocida, te pozvao prisutne da minutom šutnje i molitvom odaju počast žrtvama genocida u Srebrenici, u “nadi da se tako nešto više nikada i nikome ne dogodi“.
Cerić je naglasio da političke, vjerske i intelektualne vođe širom svijeta moraju preuzeti više odgovornosti, “odgovornosti da se sjećaju najvećih propusta čovječanstva i da obrazuju i bodre novu generaciju lidera da nikada ne počine iste greške“.
Također je istakao da je “u vrijeme porasta sve većih interkulturalnih i međureligijskih tenzija širom svijeta, jako važno da dijelimo pozitivne političke i vjerske poruke o važnosti mira i dijaloga, a na osnovu konstruktivnog približavanja religija, kultura i politika u svijetu.“
Cerić se u svom govoru osvrnuo i na neke od najbitnijih problema na putu Bosne i Hercegovine ka euroatlantskim integracijama, te potrebi da se naša zemlja što prije vrati na taj put.
“Nakon genocida u Bosni, ne mogu se prestati pitati zašto apel ‘NIKAD VIŠE’ nije vrijedio za Srebrenicu. Više od toga, moj narod sada se pita gdje je vođstvo nakon Srebrenice? Deset stoljeća stara evropska nacija je nacija u kojoj su ljudi izloženi nametnutim diskriminatorskim društvenim kontekstima, u kojima Jevreji i Romi nisu u potpunosti priznati Ustavom, u kojem ih se ne smatra vrijednima učešća u politici. Neprihvatljivo je da sada i ovdje, u bilo kojoj evropskoj zemlji, bilo koji muškarac ili žena nemaju pravo da biraju i da budu birani. Stoga, Bosna mora biti među evropskim moralnim pitanjima najvišeg ranga. Upravo ova skupština (Bundestag), sa svim svojim političkim i vjerskim različitostima, dokazuje da je stanje u Bosni, sa svim političkim diskriminacijama i podjelama, ustvari kazna, a ne rješenje. Kako je moguće da jedna tako snažna i odlučna Evropa nije kadra upravljati promjenama i dovršiti evropski projekat? Takvu ideju ne prihvaćam”, dodao je Cerić.
Naglasio je da je zajednička zadaća „dovršiti to putovanje i dovršiti ga u pravičnom društvu zasnovanom na zajedničkim evropskim vrijednostima; u jedinstvenoj Evropi koja će osigurati sigurnost, slobodu i jednakost za sve.
“Neka ova manifestacija bude i poziv za sve lidere, intelektualne, vjerske i političke, da prepoznaju nepravdu i potrude se da donesu promjene gdje god je potrebno, u Evropi, Bliskom Istoku, Africi, Sjevernoj Americi… Ova poruka ne samo da je važna za “prosvijetljenu“ Evropu, već i za cijeli svijet, budući da se danas suočavamo sa nasiljem genocidnih razmjera u mnogim dijelovima svijeta. Niko ne može biti izuzet od odgovornosti za današnju krvavu sliku čovječanstva, no smatram da najveća odgovornost leži upravo na vjerskim i političkim liderima”, istakao je Cerić.
Skupu u Berlinu, među ostalima, su prisustvovali: Edelgard Bulmahn, vice-predsjednica Bundestaga; Michael Roth, njemački ministar za pitanja Evropske unije; Brigitte Zypries, njemačka državna tajnica za energiju i ekonomiju; Mevlut Cavusoglu, turski ministar za odnose s Evropom i počasni predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope; Rachid Benmokhtar, marokanski ministar obrazovanja; Turki Addakhil, savjetnik krunskog princa Salmana bin Abdulaziza i zamjenik premijera Kraljevine Saudijske Arabije; Getachew Engida, zamjenik glavnog tajnika UNESCO-a; kardinal Rainer Woelki, Berlinski nadbiskup i izaslanik pape Franje; Samuel Sirat, vice-predsjednik Evropske konferencije rabina, kao i brojni ambasadori, te predstavnici kulturnog, političkog i znanstvenog života, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Mustafe Cerića.
( FENA)
