Pakistanski parlament, nakon što je izglasao smjenu premijera Imrana Khana, u ponedjeljak bi trebao glasati o novom premijeru, a najizgledniji kandidat za tu poziciju je Šebaz Šarif, mlađi brat bivšeg premijera Navaza.
Šebaz Šarif (70), najvjerojatniji sljedeći, 23. po redu pakistanski premijer, malo je poznat izvan svoje zemlje, u kojoj ima reputaciju učinkovitog činovnika i upravitelja, više nego političara, a mlađi je brat Navaza Šarifa, koji je bio premijer u tri navrata.
On je u politiku ušao u Pandžabu, postavši prvi put premijer te provincije 1997. godine. Nakon vojnog udara, zatvoren je i poslat u egzil u Saudijsku Arabiju 2000. godine. Vratio se iz egzila 2007. da bi nastavio svoju političku karijeru, ponovo u Pandžabu.
Stupio je na nacionalnu političku scenu kada je postao šef Pakistanske muslimanske lige – Navaz (PML-N), nakon što je njegov brat Navaz Šarif proglašen krivim 2017. za prikrivanje imovine, nakon što su objavljeni “Panamski papiri”.
Analitičari kažu da Šebaz, za razliku od Navaza, uživa prijateljske odnose s pakistanskom vojskom, koja tradicionalno kontrolira vanjsku i odbrambenu politiku te južnoazijske zemlje od 220 miliona ljudi, koja posjeduje nuklearno naoružanje.
Pakistanski generali tri puta su bili direktno uključeni u rušenje civilnih vlada, a niti jedan premijer nije završio puni petogodišnji mandat od 1947. godine i sticanja nezavisnosti Pakistana od Britanije.
Šebaz je u prošlosedmičnom intervjuu rekao da su dobri odnosi sa Sjedinjenim Državama ključni za Pakistan, što je u suprotnosti s Khanovim antagonističkim odnosom s Washingtonom.
Amerika otvara antiruski front
Internet stranica ‘Ruskog strateškog centra za kulturu‘ objavila je izvještaj u kojem se govori o političkoj krizi koju Pakistan doživljava nakon pokušaja vojnog udara.
U spomenutom izvještaju navodi se da je posjeta premijera Imrana Khana Moskvi 24. februara (na dan početka ruske invazije na Ukrajinu), stvorila uvjeti za izvođenje pokušaja državnog udara na čelu s načelnikom Glavnog štaba pakistanske vojske, generalom Javedom Bajwom.
Po povratku iz Rusije Imran Khan je najavio sklapanje sporazuma sa Rusijom oko uvoza pšenice i plina. Khan je tada naglasio da Pakistan neće poštovati nametnute sankcije Rusiji.
Pomoćnik američkog državnog tajnika za sekretara srednju Aziju Donald Law zatražio je od pakistanskog ambasadora u Washingtonu da premijer Imran Khan otkaže planiranu posjetu Moskvi, međutim pakistanska strana je ignorirala poziv Washingtona.
Imrana Khana je otkrio u javnosti da su mu Amerikanci poručili kako njegova daljnja prisutnost na čelu vlasti izlaže njegovu zemlju ozbiljnim problemima.
Već osmog marta parlamentarna opozicija je počela provoditi mjere opoziva Imrana Khana. Nakon toga, 21. marta, načelnik Glavnog štaba pakistanske vojske general Qamar Javed Bajwa i generalni direktor ISI-ja, general Nadeem Ahmed Anjum, zatražili su od Imrana Khana da podnese ostavku nakon njihovog sastanka.
Ranije je indijski TV kanal New Delhi otkrio sastanak direktora CIA-e Williama Burnsa s generalom Bajwom u Islamabadu. Tokom razgovora, Bajwa je izrazio važnost strateških odnosa sa Sjedinjenim Državama, kritizirajući što pakistanska vlada nije osudila rusko djelovanje u Ukrajini.
Ruska vojna operacija u Ukrajini stvorila veliki razdor između pakistanskih čelnika. Dok je general Bajwa kritizirao postupke Moskve, Imran Khan je odbio iznijeti bilo kakvu optužbu protiv Rusije, ističući da Zapad vodi politiku dvoličnosti u odnosima.
Naglasio je da su evropski ambasadori u više navrata apelirali na Islamabad da osudi rusku operaciju u Ukrajini, dok ne podržavaju napore Pakistana u Afganistanu, gdje se gubici Islamabada kao rezultat podrške NATO-a u Afganistanu procjenjuju na osamdeset hiljada ljudi i 150 milijardi dolara, a što je Imran Khan komentirao riječima: „Je li NATO uzeo u obzir naše žrtve? Jesu li ambasadori Europske unije poslali ijednu poruku u kojoj izražavaju zahvalnost za naše napore u Afganistanu?” ‘.
