Napadi Sjedinjenih Država i Izraela na Iran izazvali su “najveći poremećaj u opskrbi naftom u povijesti”, koji pogađa čak petinu svjetske ponude, procjenjuje američka energetska konsultantska kuća Rapidan Energy Group. Prema njihovoj analizi, aktuelna kriza nadmašila je dosad najveći šok za globalno tržište nafte, Suesku krizu 1956. i 1957. godine, kada je bilo poremećeno oko 10 posto svjetske opskrbe naftom.
Kina, Indija, Južna Koreja, Japan, Njemačka, Italija i Španija su među najvećim uvoznicima sirove nafte, zbog čega su posebno izložene šokovima u cijenama.
Države skupine G7 zato razmatraju vanrednu intervenciju na tržištu. Na sastanku sazvanom za ponedjeljak, u koordinaciji s Međunarodnom agencijom za energiju (IEA), ministri financija G7 razgovarat će o zajedničkom oslobađanju nafte iz strateških rezervi.
Prema istim izvorima, najmanje tri zemlje G7, uključujući Sjedinjene Države, već su izrazile podršku ideji koordiniranog puštanja nafte iz strateških rezervi kako bi se smirio nagli rast cijena na globalnim tržištima.
Trideset i dvije članice IEA-e drže strateške rezerve kao dio zajedničkog sustava za vanredne situacije osmišljenog za naftne krize.
Hitne naftne zalihe uspostavljene su prilikom osnivanja IEA-e 1974. godine nakon arapskog naftnog embarga, koji je uzrokovao nagli rast cijena sirove nafte i velike nestašice goriva u zapadnom svijetu. Te su rezerve osmišljene kako bi velikim potrošačima nafte omogućile odgovor na značajne energetske šokove. Od osnivanja organizacije države članice IEA-e zajednički su oslobodile rezerve pet puta. Posljednja dva puta dogodila su se 2022. godine kako bi se ublažio rast cijena nafte nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Kina, koja nije punopravna članica IEA-e, također ima velike naftne rezerve koje je izgradila tokom posljednjih 12 mjeseci. Analitičari procjenjuju da Peking raspolaže s između 1,1 i 1,4 milijarde barela nafte, što bi potencijalno moglo pokriti oko 140 dana kineske domaće potražnje za uvozom nafte.
