Naučna konferencija: Osporavanja bosanskog jezika je političko, a nipošto naučno pitanje

204

Učesnici naučne konferencije “Bosanski jezik i tradicija pismenosti”, koja je u povodu 26. septembra, Evropskog dana jezika održana 23. septembra u Banjoj  Luci, izdali su upravo na današnji dan zaključke tog skupa kako bi podsjetili na sistemsku diskriminaciju i aparthejd u obrazovnom procesu u entitetu RS sa pozivom da se to stanje promijeni, a odgovorni sankcionišu.

Organizatori konferencije bili su Kabinet potpredsjednika bh. entiteta RS Ramiz Salkić, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” iz Sarajeva i Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu.

Učesnici konferencije također su uvjereni da su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države, putem svojih organa, odlučni osigurati provođenje Ustava, proizašlog iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, saopćeno je iz Kabineta potpredsjednika bh. entiteta RS Ramiza Salkića.

Oni smatraju da je problem osporavanja upotrebe bosanskog jezika političko, a nipošto naučno pitanje.

Polazeći od prirodnog prava na tradiciju i naučnu istinu, oslanjajući se na međunarodne povelje o ljudskim pravima koje garantiraju svakoj osobi i zajednici pravo na maternji jezik, pravo ravnopravnosti svih učenika u sistemu obrazovanja po Ustavu BiH, učesnici konferencjije su, zasnivajući svoj rad na tradiciji bosanskog jezika, njegovoj historiji i političko-pravnoj utemeljenosti, objavili sljedeće zaključke:

1. Negiranje prava na maternji jezik težak je oblik kršenja ljudskih prava i sloboda. U skladu s bosanskohercegovačkim zakonodavstvom i Ustavom Bosne i Hercegovine, te Evropskom poveljom o ljudskim pravima i slobodama, zahtijevamo od državnih organa na svim nivoima, da poduzmu mjere sankcionisanja svih pojedinaca i institucija koje krše ljudska prava i slobode. U protivnom, smatrat ćemo odgovornim domaće i međunarodne institucije i organizacije da gotovo svjesno sudjeluju u kršenju elementarnih ljudskih prava i sloboda.

2. Učesnici konferencije smatraju da svi politički subjekti koji sudjeluju u aktivnostima kršenja prava na maternji jezik moraju biti sankcionirani od strane OSCE-a i OHR-a. Također se zalažemo za preispitivanje mogućnosti njihova učešća u izbornom procesu. OSCE i OHR imaju obavezu osigurati demokratski ambijent u izbornom procesu, a širenje mržnje, uskraćivanje ljudskih prava i zabrana maternjeg jezika, nisu demokratski ambijent u kojem je moguće provesti izbore. Smatramo da je takvo djelovanje političkih subjekata i pojedinaca usmjereno direktno ka cilju izazivanja netrpeljivosti i radikaliziranja odnosa u bh. društvu.

3. Bosanski jezik jeste naučna, komunikacijska, kulturna, historijska i ustavna kategorija. Bosanski jezik je znanstveno-historijska činjenica koliko su to i svi drugi južnoslavenski, evropski i svjetski jezici; o njegovu imenu i njegovoj pripadnosti svojim govornicima ne može biti nikakvih rasprava, nikakvih političkih ili kojih drugih nagodbi. Poštivanje upotrebe maternjeg jezika i poštivanje njegova imena u službenoj upotrebi jeste jedna od prioritetnih ustavnih obaveza u državi Bosni i Hercegovini; svako drukčije ponašanje predstavlja bahato i anticivilizacijsko ugrožavanje elementarnih ljudskih prava i sloboda. Upotreba bosanskog jezika zasniva se na pravu njegovih govornika da se službeno koriste ovim jezikom u javnom, obrazovnom, zakonodavnom i drugim poljima društvenog djelovanja.

4. Održavanje Konferencije u Banjoj Luci je ustanovljena praksa koja se 23. septembra 2020. godine održala treći put, te predstavlja korak u pripremi i organiziranju sličnih naučnih skupova koji će, u cilju promoviranja bosanskog jezika, u narednom periodu biti organizirani u bh. entitetu RS. Ona je doprinos razvijanju dijaloga bh. akademske zajednice s političkim subjektima o bosanskom jeziku, njegovu povijesnom trajanju i poziciji u savremenom trenutku uz insistiranje na pravu službene upotrebe ovog jezika.

Zaključci su objavljeni na Evropski dan jezika, kojim se i u političkom smislu daje značaj promoviranjem evropskih vrijednosti demokracije u smislu vrednovanja svih jezika i kultura.

Naglašeno je da je održavanje Konferencije u Banjoj Luci, početak jedne nove prakse, najava za redovne naučne skupove o bosanskom jeziku, koji će biti organizirani u gradovima BiH, u oba bh. entiteta, te koji imaju za cilj okupiti katedre bosanskog jezika na univerzitetima u BiH i inostranstvu, profesore i pedagoge bosanskog jezika u školstvu (osnovne škole, srednje škole, fakulteti), književnike, novinare, i druge subjekte u procesu očuvanja, upotrebe i zaštite bosanskoga jezika.

U saopćenju se navodi da Konferencija “Bosanski jezik i tradicija pismenosti” ohrabruje nastojanja vođena stajalištem da se na prostoru Bosne i Hercegovine i Balkana maternjem jeziku mora prilaziti s više međusobnog razumijevanja i uvažavanja a s manje pravno-političke osionosti kroz obrazovanje i druge vidove svakidašnje jezičke prakse.

Ova Konferencija predstavlja poziv političkim predstavnicima koji se zalažu za demokraciju da više snage i truda ulože upravo u domen jezičkih prava i jezičke tolerancije, a napose na pravo upotrebe bosanskog jezika ne samo u bh. entitetu RS, već i u cijeloj državi Bosni i Hercegovini. Posebno je važno otvaranje dijaloga sa političkim predstavnicima koji u javnim institucijama zastupaju interese Bošnjaka po pitanju bosanskoga jezika.

U Odboru za kreiranje zaključaka bili su Ramiz Salkić, Dževad Jahić, Sanjin Kodrić, Alen Kalajdžija, Hadžem Hajdarević i Mehmed Pargan, saopćeno je iz Kabineta potpredsjednika RS.