Dugogodišnji dopisnik lista Taz (Die Tageszeitung) Erich Rathfelder se u svoj posljednjem članku pita da li politike SAD-a i Evropske unije podržavaju antidemokratske snage na Balkanu i stvaraju opasan potencijal za sukob.
Mišljenje Rathfeldera je da se dosadašnja strategija Zapada na Balkanu okreće naglavačke. SAD i Evropska unija s jedne strane podržavaju borbu Ukrajinaca za demokratske i zapadne vrijednosti, a s druge strane na Balkanu prihvaćaju etnonacionalističke pozicije, nadajući se da će ograničiti utjecaj Moskve.
“Dugo je zapadna strategija bila demokratizacija zemalja Zapadnog Balkana i njihovo uvođenje u zajednicu vrijednosti Evropske unije. Prema nekim američkim kritičarima, od toga se odustalo”, piše list, citirajući mišljenje politologa Janusza Bugajskog, koji ocjenjuje da “demokratizacija društava, suočavanje s prošlošću i ljudska prava u konačnici više ne igraju nikakvu ulogu”.
“SAD zapravo želi podijeliti Balkan na tri zone utjecaja: srpsku, hrvatsku i albansku”, navodi se u listu.
Prema Bugajskom, SAD i EU sada teže dogovoru s etnonacionalističkim snagama na Balkanu i napuštaju dotadašnje prozapadne i demokratske pozicije. S obzirom na rat u Ukrajini, u Washingtonu se nadaju da će autokratskog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića povući na stranu Zapada.
“Je li to još jedna prekretnica” postavlja pitanje autor članka. A onda ocjenjuje: “Pod utjecajem rata u Ukrajini Zapad mijenja balkansku politiku”. No, ustupci Srbiji mogu dovesti do opasnih sukoba, smatra jedan od najboljih stručnjaka za regiju Balkana Kurt Basuener iz berlinskog think tanka Vijeća za politiku demokratizacije (DPC).
“SAD i EU jednostavno su prihvatile činjenicu da su u Crnoj Gori nakon posljednjih izbora ojačale prosrpske, a time i proputinovske snage. U Bosni i Hercegovini je oslabio otpor Miloradu Dodiku, koji se često otvoreno ponaša kao Putinov prijatelj”, navodi se u članku.
“Dodik želi da vedri i oblači u čitavoj BiH, bez obzira na državnu vladu, Vrhovni sud, međunarodne institucije i većinsko bošnjačko stanovništvo u Sarajevu. Dodik bi čak najradije ukinuo poziciju visokog predstavnika međunarodne zajednice koju trenutno obavlja nemački političar iz redova Christian Schmidt. On, naime, sa svojim posebnim ovlašćenjima, još uvek ima važnu riječ u BiH. No, Dodik to više ne mora da radi, jer SAD, EU i visoki predstavnik mu čak više ni ne prijete posljedicama zbog njegove politike”, piše Taz.
Dodaje se da “antidemokratski, nacionalistički ekstremisti hrvatskog naroda” u Bosni i Hercegovini izgleda imaju podršku, čak i protiv volje Bošnjaka.
“Uz podršku iz Zagreba i opsežno lobiranje iz Brisela, hercegovačka ekstremistička stranka HDZ uspjela je preuzeti vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine. Escobar, Borell i Lajčak mjesecima su vršili pritisak na nenacionalističke stranke da pristanu na koaliciju s hrvatskim nacionalistima. Cilj je bio izbacivanje iz vlasti bošnjačke muslimanske nacionalne stranke SDA”, piše u članku.
U zaključku se navodi da Politika SAD-a i EU podupire antidemokratske snage na Balkanu i stvara opasan potencijal za sukob.
“Mnogi se u Sarajevu pitaju gdje je tu glas njemačke politike, koji se donedavno doživljavao kao pozitivan. Trenutno je nedostupan. Hoće li Berlin, ministar vanjskih poslova, Zeleni i njemački aktivisti za zaštitu ljudskih prava bez pogovora prihvatiti promjenu paradigme na Balkanu?”, zaključuje se.
