Autor: Yasin Aktay/Al Jazeera
Nedavne oscilacije između deviznih kurseva i kamatnih stopa u Turskoj sadrže lekcije koje bi mogle promijeniti poznata pravila u ekonomiji.
Oni koji već neko vrijeme posmatraju tursku ekonomiju sigurno su primijetili očajničke napore predsjednika Erdogana u borbi protiv kamata. To je dovelo i do povećanja deviznog kursa, stoga svi žele razumjeti njegove motive.
Jasno je da Erdogan ima religiozni senzibilitet po pitanju kamata, ali istovremeno ima ekonomsku viziju zasnovanu na smanjivanju kamatnih stopa. Također, o ovoj strategiji mora razgovarati sa svojim timom ekonomskih zvaničnika, jer većina stručnjaka – čak i onih koji rade unutar njegove vlade – vjeruju da je ekonomija ispravna nauka, smatrajući da je jedino rješenje za obuzdavanje inflacije podizanje kamatnih stopa.
Erdogan tvrdi da kamatne stope ne mogu biti rješenje ni lijek za inflaciju, jer potiču i pokreću inflaciju. No kada svi ekonomski zvaničnici, koji su radili s njim ranije, nastave insistirati na svojim stajalištima, to mu predstavlja prepreku u provođenju ekonomske politike. U posljednje vrijeme, Erdogan je sve ustrajniji na implementaciji svoje vizije.
Zanimljivo je da je ekonomsko tijelo zaduženo za utvrđivanje kamatnih stopa jedinica Centralne banke, koja bi trebala biti nezavisna od vlade tako da se na ovu jedinicu ne može vršiti pritisak niti je nagovarati da provodi bilo kakvu politiku.
Međutim, politike ove jedinice obuhvatale su vrlo široka područja, u kojima nisu mogli učestvovati izabrani političari i oni koji su odgovorni pred turskim narodom, što znači da su bili isključeni iz donošenja sudbonosnih odluka. Štaviše, ovaj pristup je osigurao da ljudi koji ne proizvode nikakvu vrijednost primjenom ovih politika zarađuju više novca i da istovremeno steknu imunitet od bilo kakve odgovornosti.
U ekonomiji je poznato da su visoke kamate neprijatelj investicija, pa su stoga i jedan od najvažnijih uzroka nezaposlenosti. Na tržištu koje se oslanja na zarađivanje novca od novca, niko se neće truditi da investira. Investitor ne želi riskirati dobijanje kredita sa visokim kamatama kako bi započeo svoj projekat, a oni koji se upuste u ovu avanturu mogu očekivati da u vrlo kratkom roku budu uništeni visokim kamatama.
Erdogan insistira na tome da razvojni put Turske ne ide preko poreza i kamata, već kroz rast, investicije, proizvodnju, zapošljavanje i izvoz. Nedavno je turski predsjednik predstavio ovu viziju kao novi model za tursku ekonomiju, te se bori da je implementira. Erdogan je snizio kamatne stope, a sa svakim novim smanjenjem, tržišta su odgovarala podizanjem deviznog kursa.
Uprkos poremećajima na tržištu valuta, Centralna banka je u roku od dva mjeseca tri puta uzastopno snizila kamatne stope, sa 20 na 14 posto. Iako je svako smanjenje dovelo do pada turske lire, Erdogan nije odustao od svog plana.
Po mišljenju predsjednika, nije moguće razvijati investicije, ostvariti rast ili smanjiti stope inflacije uz visoke kamatne stope. Ali devalvacija turske valute i rast deviznih kurseva izazvali su ozbiljne sumnje u Erdoganovu politiku. Uprkos ovim sumnjama i kritikama, Erdogan je insistirao da se nastavi s politikom smanjenja kamata.
Prema Erdoganu, a prema sadašnjim ekonomskim podacima, nema razloga da se u tursku ekonomiju ubrizgava više deviza, jer je to jaka ekonomija i ostvaruje rekordne stope rasta na svjetskom nivou. Industrijska proizvodnja raste svakog mjeseca, rušeći brojke iz prethodnog mjeseca. Turski izvoz je porastao na više od 230 milijardi dolara, dok je budžetski deficit pao na najniži nivo.
Turska ima dinamičnu i efikasnu ekonomiju, svakodnevno nastaju hiljade novih kompanija i otvaraju se industrijski pogoni, te nema pada proizvodnje. U međuvremenu, ne postoji ni jedan objektivan razlog sa ekonomske tačke gledišta koji opravdava kretanja deviznih kurseva na ovaj način sa svakim smanjenjem kamatnih stopa.
Erdogan je u ponedjeljak poduzeo odlučujući korak koji je okončao devizni mjehur koji je prijetio turskoj ekonomiji. Erdogan je obećao da će štedišama u turskoj valuti nadoknaditi gubitke zbog pada lire, da bi time nadoknadio sve gubitke koje je lira pretrpjela prošlog novembra u odnosu na dolar i euro. Cijena američkog dolara je pala sa 18,5 na 11 turskih lira. Postoje predviđanja da će se taj pad nastaviti, a cijena dolara još više pasti. U tom slučaju, Ministarstvo finansija neće morati isplaćivati nikakvu kompenzaciju štedišama koja je bila obećana.
Jednom političkom odlukom i pametnom intervencijom s ekonomske tačke gledišta, Erdogan je uspio usmjeriti psihologiju narodnih masa i vratiti povjerenje u tržišta. Turski predsjednik je učinio i nešto drugo, jer je jednim korakom opovrgnuo ideju da nije kvalificiran da se miješa u ekonomska pitanja, što je slika koju neki promoviraju mjesecima.
Erdogan je, kao predstavnik turske države, pokazao da još uvijek ima mnogo alata i utjecaja da ograniči dominaciju dolara u ekonomiji. Turski predsjednik je uzvratio onima koji smatraju da je ekonomija stvarna nauka i da se radi o objektivnim matematičkim računicama, te se drže krutih teorija, pokazujući time koliki je značaj političke odluke i iznoseći neoboriv argument u prilog svojoj viziji snižavanja kamatnih stopa.
Erdogan je održao lekciju ekonomistima željnim podizanja kamatnih stopa, dokazujući im da postoji još jedna održiva ekonomska politika. Na neki način, Erdogan je dao novi primjer svog mudrog vodstva, što je dokazao svih proteklih godina. Jasno je pokazao da je turska ekonomija u dobrim rukama.
