Najavljeno kao otkriće koje će prekinuti ovisnost zelene industrije o Kini, novootkriveno nalazište rijetkih zemnih metala u Turskoj, navodno je drugo najveće takvo na svijetu. Skupina metala vitalnih za alternativno skladištenje energije i potencijalno novi veliki izvor nade za industriju električnih automobila, pronađena je u blizini grada Eskişehira u centralnoj anatolijskoj ravnici. Na sreću za zapad, taj teritorij leži čvrsto na teritoriju NATO-a, piše The Times.
Tursko ministarstvo energije i prirodnih resursa tvrdi da 694 miliona tona naslaga sadrži dovoljno rijetkih zemnih metala za opskrbu svijeta sljedećih hiljadu godina.
Jednom kada ovo postrojenje dostigne puni kapacitet Turci tvrde da su spremni prerađivati 570.000 tona ruda godišnje. To bi dakako riješilo probleme zbog kojih svijet odgađa zelenu transformaciju i nastavlja proizvoditi velike količine stakleničkih plinova, piše The Times.
Najveća nada za smanjenje emisije stakleničkih plinova jest zamjena motora s unutarnjim izgaranjem električnim automobilima na baterije. Britanija i Amerika obavezale su se zabraniti prodaju novih benzinskih i dizelskih vozila do 2045. No proizvodnja tih baterija zahtijeva niz sastojaka, uključujući 17 takozvanih rijetkih zemnih metala čiju proizvodnju dakako predvodi Kina na čijem teritoriju se iz zemlje vadi čak 80 do 90 posto globalnih zaliha.
Castilloux je rekao kako procjene sugeriraju da je čistoća rijetkih zemnih metala u nalazištu u Turskoj bila oko 2 posto, što bi osiguralo dovoljno obrađene rude da zadovolji svjetsko tržište za 40 do 50 godina – ali samo ako potražnja ostane na trenutnoj razini. No kako raste broj stanovništva, tako raste i potražnja.
Komplicirana i skupa proizvodnja
Uslijed geopolitičkih problema i gotovo prekinute saradnje Zapada s Rusijom i Kinom, SAD i EU ne mogu se više opskrbiti rijetkim zemnim metalima. Zato su prošlog mjeseca Britanija, SAD i drugi zapadni saveznici najavili osnivanje Partnerstva za sigurnost minerala, što je zapravo pokušaj da se lanac opskrbe učini “sigurnijim”. Inače, Kina je najavila ograničenja izvoza rijetkih metala u prosincu 2020., navodno kao sredstvo očuvanja zaliha.
Pretvaranje novog turskog nalazišta u upotrebljiv izvor metala također ovisi o izgradnji potrebnih pogona za preradu, što je vrlo složena operacija, piše Times. U prosjeku je potrebno deset godina da se proizvodnja pokrene.
– Procvat istraživanja u posljednjih 15 godina otkrio je mnoga obećavajuća nalazišta elemenata rijetkih zemnih metala. No bit će potrebno uložiti milijarde dolara kako bi proizvodnja rijetkih zemnih metala velikih razmjera postala stvarnost – rekao je Simon Moores, izvršni direktor Benchmark Mineral Intelligencea, najveće svjetske agencije za izvještavanje o cijenama minerala i specijalizirani pružatelj informacija za litij-ionsku bateriju u opskrbnom lancu električnih vozila.
Novo partnerstvo Zapada kojim se pokušava osigurati proizvodnja još je jedan primjer kako se SAD, suočen s agresivnim kineskim državnim ulaganjem odvikava od načela slobodnog tržišta. To je, piše Times, bio i cilj ranije spomenute kineske najave ograničenja izvoza rijetkih zemnih metala. Zakon je, prema kineskim državnim medijima, “formuliran u svrhu zaštite nacionalne sigurnosti i interesa”, i djelomično je odgovor na pokušaje SAD-a da ograniče izvoz poluvodiča u Kinu, glavnih komponenti računalnih čipova.
Pentagon je sada aktivno uključen u ulaganja u tehnologiju rijetkih zemnih metala. Tako je američka vlada potrošila već stotine milijuna dolara na ugovore s korporacijom Lynas, australskom tvrtkom, i tvrtkom MP Materials sa sjedištem u Las Vegasu za izgradnju pogona za ekstrakciju rijetkih zemnih metala kako bi se stvorio nacionalni rezervat. Cilj je jasan: “SAD mora mati “siguran opskrbni lanac strateških minerala” do 2030.
No ostvarenje tog cilja još je daleko.
– Ostatak svijeta u potpunosti će ovisiti o Kini sve dok Zapad ne uspostavi novi, o Kini potpuno nezavisni, opskrbni lanac rijetkih zemnih metala – zaključio je Moores.
(Jutarnji.hr)
