Sedam je zaključaka koji bi se sutra trebali usuglasiti na zasjedanju nevladine udruge HNS-a, koja je u vlasništvu predsjednika HDZBiH Dragana Čovića.
Po dokumentu u koji Bild.ba ima uvid, riječ je o okvirnom prijedlogu zaključaka koji je usaglašen između stranaka koje čine Hrvatski narodni sabor.
Moguće je da se dogode manje izmjene tokom dana ili ujutro, ali kako tvrdi izvor ovog portala bliskog HDZ-u i Draganu Čoviću, “to bi trebalo biti to”.
Prvi zaključak HNS-a, odnosno ono što su ustvrdile članice HNS-a, kaže:
– Hrvatski narodni sabor ocjenjuje kako je pregovarački tim HNSBiH u dosadašnjim pregovorima dosljedno provodio utvrđeni pregovarački okviri Sporazum iz Mostara od 17. juna 2020. godine o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH i ograničenim izmjenama Ustava BiH, posebno u dijelu koji se odnosi na legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim novoima vlasti.
Drugi zaključak HNS-a tiče se odluke Ljubić i nepostojanja uvjeta za održavanje izbora.
– Hrvatski narodni sabor potvrđuje da se nisu stekli formalno-pravni uvjeti za održavanje Općih izbora 2022. Postojeći Izborni zakon nije usklađen s Ustavom BiH i antidejtonski je. Njegovim izmjenama treba omogućiti provođenje odluke Ustavnog suda BiH U-23/14 i svih presuda Evropskog suda za ljudska prava – piše u zaključku HNS-a.
U zaključku broj tri HNS ističe da je spreman i dalje pregovarati oko Izbornoga zakona:
– Hrvatski narodni sabor je spreman nastaviti pregovore oko izmjena Izbornog zakona i ograničenih ustavnih izmjena, na tragu već usuglašenih izmjena Ustava BiH s Venecijanskom komisijom i predstavnicima međunarodne zajednice kako bi se stvorili preduvjeti za održavanje Općih izbora – kaže se.
Četvrti je zaključak zanimljiv jer praktično sve probošnjačke stranke karakterizira kao uzurpatore hrvatskih političkih prava i ugrozivače hrvatskih nacionalnih interesa te im poručuje da nisu partner HNS-u.
– Sve političke aktere koji blokiraju provođenje Sporazuma iz Mostara i time onemogućavaju hrvatskom konstitutivnom narodu legitimno predstavljanje u Domovima naroda i Predsjedništvu BiH, Hrvatski narodni sabor smatrat će uzurpatorima hrvatskih političkih prava te ugrožavanjem nacionalnih interesa i političkog subjektiviteta Hrvata u BiH. Takvi politički subjekti i akteri nisu i neće biti politički partneri HNS-a BiH – stoji u četvrtom zaključku.
Peti zaključak se tiče Centralne izborne komisije BiH.
– Hrvatski narodni sabor smatra da je CIK uspostavljen izvan zakona i predviđenih procedura te kao takav nema ovlasti zakonodavca. Na pokušaj raspisivanja Općih izbora kao neustavan i antidejtonski čin bez dogovorenih izmjena Izbornog zakona, Hrvatski narodni sabor će pozvati svoje članice da se suprostave svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima – navodi se.
Šesti zaključak navodi sljedeće:
– Hrvatski narodni sabor će dosljedno poštivati postojeći ustavno-pravni poredak BiH koji su utvrdili Hrvati, Bošnjaci i Srbi kao tri ustavno jednakopravna konstitutivna naroda, sve do trenutka kada inicijative za izmjenu Ustava BiH i njenih zakona ne naruše takve odnose na štetu hrvatskog konstitutivnog naroda.
Zaključak broj sedam je možda i najjasniji. Ili Herceg-Bosna ili Izborni zakon i konzumacija političkih prava.
– Hrvatski narodni sabor obvezuje svoje članice da ukoliko ne budu mogli u cjelosti ostvariti svoja konstitutivna prava na legitimno predstavljanje i ustavnu jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda zajamčena Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, da pokrenu pravne i političke procedure za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH kojom će osigurati potpunu ustavnu jednakopravnost tri konstitutivna naroda – zaključuje se u sedmom te posljednjem zaključku HNS-a za sutrašnje zasjedanje.
