Kako saznaje Press, banke u BiH čije su centrale u inostranstvu redovno dostavljaju lične podatke građana BiH američkoj poreznoj upravi. Iako ne postoji zakonska osnova, odnosno potpisan sporazum između BiH i Sjedinjenih Američkih Država za razmjeni ličnih podataka bh. građana, banke iz BiH to rade već duže vrijeme.
Izvršni sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić potvrdio je za Press da su banke u BiH prihvatile da dostavljaju podatke SAD o računima svojih klijenata.
” Naravno, sad se postavlja pitanje kompatibilnosti tih postupaka s određenom zakonskom regulativom u BiH, a radi se o Zakonu o zaštiti ličnih podataka. Svaki građanin koji otvara račun potpisuje i saglasnost o dostavljanju podataka, te tako preuzima rizik i daje pristanak za razmjenu ličnih informacija”, objasnio je Mišić.
On je naglasio i da mu “nije poznato” da je BiH sa državnog nivoa potpisala bilo kakav aranžman sa SAD koji bi američkim poreznicima omogućio da slobodno češljaju račune građana.
” Nijedna od banaka u BiH koje smo kontaktirali nisu željele da se zvanično oglase o novom načinu poslovanja i saradnji sa Poreskom upravom SAD, te ističu da ne žele da zbog ovoga baš njihova banka dođe u fokus javnosti.
Nezvanično su nam objasnili da, iako nemaju zvanični nalog sa državnog nivoa, u cilju saradnje s američkom vladom i doprinosa u borbi protiv terorizma, dužni su da im dostavljaju podatke o računima američkih, ali i državljana BiH, zbog sumnje u eventualne terorističke aktivnosti ili mogućnosti da oni jednog dana otvore firmu u Americi.
Sve banke bile su upoznate s tim da će doći do ovog procesa i dvije godine rađene su pripreme i prilagođavanja za početak ovakvog načina poslovanja. Nije to slučaj samo sa bankama, nego sa svim većim finansijskim institucijama u BiH. Bez pristanka na ovakav vid saradnje bio bi onemogućen bilo kakav biznis sa SAD”, piše Press.
Prilikom popunjavanja formulara za otvaranje računa i potpisivanja saglasnosti, građanin je dužan da navede svoje državljanstvo, lične podatke, podatke o eventualnim poslovnim aktivnostima, da li ima registrovanu firmu i sarađuje li s američkim kompanijama, te da potpiše dopuštenje da ove informacije koriste i američki poreznici.
