Bura oko priče o, navodnom, slovenačkom non-paperu prema kojem je planiran završetak “komadanja” Bosne i Hercegovine, se ne smiruje.
Reakcije sa svih strana pristižu svakodnevno, a povodom ove priče oglasili su se iz JU Muzej Alija Izetbegović, te su podsjetili kako je prije 25 godina prvi predsjednik nezavisne Bosne i Hercegovine govorio o tome je li BiH moguća zemlja.
On je na to pitanje odgovorio za govornicom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku, 25. septembra 1996. godine.
– Neki ljudi u Evropi i Americi postavljaju pitanje je li Bosna, nakon svega, moguća. Ovi ljudi ne znaju činjenice ili su moralno otupjeli. Oni kao da ne znaju da je na teritoriji srpskog entiteta pobijeno i protjerano preko pola miliona ljudi, dakle oko 40 posto njegovog autohtonog (predratnog) stanovništva. Bili su ravnodušni prema ovoj činjenici. Moj je odgovor: ako je moguć nekažnjen genocid, Bosna nije moguća. Slažem se da je kažnjavanje genocida skupa stvar, ali cijena nekažnjenog za čitav svijet je mnogo veća, rekao je tada Izetbegović.
Izetbegović je tada upitao da li veći narod ima pravo protjerati onaj manji i poslije prisvojiti njegovu imovinu pod parolom “ne možemo živjeti zajedno”.
– Dakle, pravo pitanje nije mogu li narodi živjeti zajedno, ono je mnogo konkretnije i prozaičnije i glasi: ima li pravo veći narod protjerati onaj manji, a zatim pod parolom ‘ne možemo živjeti zajedno’ prisvojiti njegovu imovinu i zatražiti da se ovo nasilje zaboravi i legalizira?, rekao je on.
Konstatovao da je odgovor na pitanje “je li Bosna moguća” jasan.
– Tako, ustvari, glasi pitanje je li Bosna moguća, a za ljude od principa i morala odgovor je jasan, kazao je Alija Izetbegović u New Yorku 1996. godine.
