Autor: Agencija Patria
Pet državnih zastupnika Jasmin Emrić, Elvisa Hodžić, Šemsudin Mehmedović, Aida Baručija i Ermina Salkičević-Dizdarević, podnijeli su 8. maja zahtjev za održavanje hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine sa tačkom dnevnog reda: “Razmatranje podataka o etničkoj zastupljenosti zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine – uzroci i posljedice neprovođenja Ustava i zakona Bosne i Hercegovine kojima je utvrđena proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama Bosne i Hercegovine”.
Konkretni podaci o zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih na dan 20. decembra 2024. godine u institucijama Bosne i Hercegovine su nedvosmisleni, ali istovremeno i zabrinjavajući, a prikupljeni su od 71 institucije. Pet institucija nisu dostavile tražene podatke, a za tri su korišteni javno dostupni podaci iz 2023. godine.
Zabrinjavajuće je da se podaci o nacionalnoj strukturi zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine uopće ne ažuriraju, dok se ažuriraju podaci o spolnoj zastupljenosti.
Dvije institucije: BHANSA, koja ima skoro 500 zaposlenih i Sekretarijat Predsjedništva BiH skrivaju tražene podatke, jer ih nikada nisu javno ni objavile.
Od analiziranih 74 institucija, Bošnjaci su u debalansu u 62 institucije uzimajući u obzir broj koji im pripada prema zakonima Bosne i Hercegovine. Posebno zabrinjava činjenica da je na višerangiranim pozicijama, koje su rukovodeće i bolje plaćene, Bošnjaka znatno manje, ali ih ima više na pozicijama zaposlenika sa srednjom stručnom spremom što zamagljuje ukupan broj zaposlenih i stvarno stanje.
S obzirom na odgovore institucija o nacionalnoj zastupljenosti, kao i analizirajući podatke objavljene u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine o internom napredovanju unutar institucija Bosne i Hercegovine u 2023. i 2024. godini, Bošnjaci su trenutno u većem i ozbiljnijem debalansu nego ranije. Ako se očiti trend nastavi i problem ostavi po strani, uskoro će biti nemoguće bilo šta popraviti. Problemu se mora hitno i sveobuhvatno pristupiti, navodi se u obrazloženju zahtjeva hitne sjednice.
Što se tiče zaposlenih iz reda Ostalih, zabrinjavajuće je da broj rukovodećih državnih i policijskih službenika koji se izjašnjavaju kao Ostali nije ni blizu zakonom utvrđenog broja, kao i to da u mnogim institucijama nema niti jedan zaposleni iz reda Ostalih.
Tako su predlagači naveli da je u Regulatornoj agenciji za komunikacije od 140 zaposlenih više Srba nego Bošnjaka. Od pet rukovodećih pozicija u RAK-u, na samo jednoj je Bošnjak.
U UIO je zaposleno 164 Srba više nego zakonom predviđenog broja, dok je Hrvata 121 više, a Bošnjaka 217 manje nego što im pripada na osnovu proporcionalnosti.
U institucijama BiH sa sjedištem u Mostaru broj Bošnjaka je skoro zanemariv, iako je prema Popisu iz 2013. godine, samo u Gradu Mostaru 46.752 Bošnjaka, a Hrvata 51.216.
Stanje nije puno bolje ni u institucijama sa sjedištem u Sarajevu iako tu živi najviše Bošnjaka. Iako je sjedište svih devet ministarstava Vijeća ministara BiH u Sarajevu, u njima je čak 201 Bošnjak manje zaposlen nego što im pripada po Popisu iz 2013. godine.
U Ministarstvu sigurnosti BiH na čijem čelu je bio Nenad Nešić do decembra 2024. kada je uhapšen, za dvije godine promijenjena je nacionalna struktura na štetu Bošnjaka, a od 32 osobe koje su u tom periodu zasnovale radni odnos, 28 je Srba. Slična situacija je i u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i u Ministarstvu finansija i trezora na čijem čelu su kadrovi SNSD-a.
U Ministarstvu pravde BiH koje vodi Davor Bunoza (HDZ) skoro je izjednačen broj Hrvata i Bošnjaka.
No, zato je nacionalni balans ispoštovan u Centralnoj banci BiH u kojoj radi 50 posto Bošnjaka, 31 posto Srba, 16 posto Hrvata i 3 posto Ostalih.
I u Agenciji za državnu službu BiH na čijem čelu je HDZ-ov kadar Anita Markić zaposleno je više Hrvata nego što im pripada po zakonu, kao i Srba, dok je Bošnjaka najmanje.
U Ministarstvu prometa i komunikacija kojim rukovodi Edin Forto, od šest rukovodećih službenika, samo je jedan Bošnjak.
Trenutno je od 28 pozicija (27 direktora i jedan generalni sekretar) koje imenuje Vijeće ministara BiH, imenovano svega šest Bošnjaka, 12 Srba i 10 Hrvata. Iako bi od 28 pozicija Bošnjaci trebali biti na 14, Srbi na devet i Hrvati na četiri, a iz reda Ostalih jedno.
Od ukupno 4.081 zaposlenog u 28 institucija, Bošnjaci rukovode institucijama koje imaju 339 zaposlenih odnosno 8%. Srbi i Hrvati rukovode institucijama koje imaju 3.742 zaposlenih odnosno 92%. Budžet tih 28 institucija za 2024. godinu je iznosio 330 miliona KM. Bošnjaci rukovode sa šest institucija koje imaju budžet u iznosu od 51 milion KM, a Srbi i Hrvati rukovode sa 22 institucije koje imaju budžet u iznosu od 279 miliona KM.
U 13 državnih institucija čije je sjedište u bh. entitetu Republika srpska, od 3.045 ukupno zaposlenih samo je 1.165 osoba bošnjačke nacionalnosti. Bošnjaka je manje na 361 poziciji, dok je Srba više na 296 pozicija, a Hrvata 109, a nedostaje i određeni broj zaposlenih iz reda Ostalih.
Struktura policijskih agencija popunjava se prema Popisu iz 1991. godine, a sve se glasnije govori o promjeni Zakona o policijskim službenicima BiH kako bi se popunjavanje vršilo prema Popisu iz 2013. godine.
Struktura zaposlenih u policijskim agencijama
Ovi zastupnici u obrazloženju traže da se uvede moratorij na zapošljavanje i imenovanje u institucije kako bi se utvrdilo stanje nacionalne zastupljenosti i pristupilo poštovanju Ustava BiH i zakona o proporcionalnoj zastupljenosti.
Zastupnici traže da sjednici prisustvuju i na pitanja zastupnika odgovore daju: Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, svi ministri u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Anita Markić, direktorica Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine, Robert Vidović, generalni sekretar Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Josip Merdžo, direktor Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, Zoran Tegeltija, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Draško Milinović, direktor Regulatorne agencije za komunikacije BiH, Siniša Perković, Upravnik zavoda za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine, Zoran Đerić, generalni sekretar Predsjedništva BiH, Mirko Kuprešaković, direktor Granične policije BiH, Emir Mehmedović, glavni Upravni inspektor Bosne i Hercegovine.
Svim zastupnicima je dostavljen materijal, a zatraženo je da se sjednica zakaže u konsultaciji sa Vijećem ministara BiH kako bi svi pozvani prisustvovali sjednici.
