Frederic Wehrey, američki stručnjak za pitanja Bliskog istoka, u članku u američkom listu The New York Times postavlja pitanje hoće li korona virus pokrenuti drugo “arapsko proljeće”, navodeći da postoji velika vjerovatnoća da će izbijanje korona virusa staviti u fokus nemoć vladajućih režima na Bliskom istoku.
Wehrey kaže da je tokom nedavne posjete Libiji upoznao porodicu koja živi u improviziranom skloništu u kampu za raseljene istočno od Tripolija, suočavajući se, poput hiljada drugih porodica, s nedostatkom vode za piće i uvredljivim podrugivanjem lokalnog stanovništva.
Da stvar bude gora, kazao je, širenje zaraze novim korona virusom imat će razoran utjecaj na izbjegličke i migrantske zajednice na Bliskom istoku.
Komentirao je da svaki brz javnozdravstveni i ekonomski odgovor može ojačati autoritarnu vladavinu tih režima, ali ne unedogled.
Glavna lekcija iz arapskih ustanka iz 2011. i protesta koji su izbili prošle godine jest da su, bez sveobuhvatnijeg upravljanja, manje korupcije i više ekonomske pravde, tehnokratska i prisilna oruđa samo privremene mjere, kazao je.
Autor vjeruje da će zahtjevi građana na Bliskom istoku vjerovatno rasti nakon izbijanja zaraze te da će se utjecaj epidemije jasnije osjetiti u aktivnim građanskim ratovima u regiji: u Libiji, Jemenu i Siriji.
Virusna epidemija u jednoj zemlji ili zajednici u tim zemljama mogla bi povećati neprijateljstva i nasilje, a smrtonosni virus donijet će neopisivu patnju.
Wehrey dodaje da ono što se događa u Libiji nije uporedivo s događanjima u Jemenu, gdje traje najveća humanitarna kriza koju je stvorio čovjek.
Rat u Jemenu otkrio je simbiotsku prirodu rata i bolesti.
Izbijanje kolere očit je rezultat napada koalicije koju predvodi Saudijska Arabija na bolnice i objekte vodovodnog i kanalizacijskog sistema.
Dodao je da bi utjecaj epidemije korona virusa u Siriji mogao biti stravičan, posebno za milione raseljenih.
Napadi režima Bashara al-Assada i njegovih ruskih pristalica uništili su zdravstvene ustanove u opozicijskim područjima.
Sprema se novi krug nemira
Nedostatak vode i gusto naseljena područja dodatno povećavaju opasnost.
Samo u Idlibu moglo bi umrijeti više od 100.000 osoba.
Hiljade političkih zatvorenika koje je Assadov režim zatvorio u životnoj su opasnosti.
Virus će dovesti u pitanje i kapacitete naizgled stabilnih vlada.
Bogate zaljevske monarhije mogu izdržati oluju, ali bi putovanje moglo biti trnovito.
Mala je vjerovatnoća da će svoju pomoć usmjeriti siromašnijim režimima, koji su se oslanjali na njihovu velikodušnost, poput Egipta, Jordana i Maroka, a koji su se suočili s protestima čak i prije izbijanja epidemije.
Demonstranti su napustili ulice kao odgovor na mjere zdravstvene zaštite, pa kriza izazvana širenjem korona virusa tim vladama može pružiti predah.
No, demonstranti se pregrupiraju i pripremaju za još jedan krug nemira, koji bi mogli dovesti do toga da pogoršana situacija uzme još više maha.
Komarac i krvavo lavlje oko
Taj šok za Bliski istok drugačijim i ozbiljnijim čini to da oni koji obično gase vatru – paket spasa iz zaljevskih država, međunarodnih organizacija ili velesila – možda neće stići kao ranije, smatra.
Zaključuje da su čelnici arapskog svijeta ostali sami, a posluži li prošlost kao pokazatelj, onda to nije osnova za veliki optimizam.
Seizmičke promjene mogu imati male početke, posebno u regiji oslabljenoj ekonomskom stagnacijom, političkom rigidnošću, posredničkim ratovima i neosnovanim povjerenjem u nastavak statusa quo.
Kao što stara arapska poslovica kaže: “Čak i komarac može učiniti da lavlje oko krvari.”
Izvor: Al Jazeera Balkans
