Hamas je u srijedu objavio svoj drugi izvještaj o operaciji “Potop Al-Aqsa”. Dokument, naslovljen “Naš narativ: Potop Al-Aqsa – Dvije godine postojanosti i volje za oslobođenjem”, detaljno opisuje kontekste i razloge koji su doveli ovaj palestinski pokret i njegovo vojno krilo, brigade Izz ad-Din al-Qassam, do izvođenja nzapamćene ofanzivne vojne operacije u povijesti palestinsko-izraelskog sukoba.
“Operacija Al-Aqsa nije bila samo vojni događaj, već trenutak slavnog ponovnog rođenja, ponovnog buđenja slobodne i istinske svijesti, lišene obmane ili krivotvorenja,” navodi se u izvještaju Hamas koji se sastoji od osam poglavlja, a koja se bave motivima i općim kontekstom, danom napada, istragom njegovih ishoda, tokom rata u Gazi, naporima Hamasa da zaustavi agresiju, planom američkog predsjednika Donalda Trumpa i onim što je opisao kao postignuća “Operacije Al-Aqsa” i prioritete za sljedeću fazu.
Motivi i konteksti
U prvom poglavlju, Hamas je predstavio svoju verziju događaja, tvrdeći da 7. oktobar 2023. nije bio početak rata, već prirodna posljedica okupacije koja traje od 1948. godine, tokom koje je palestinski narod bio podvrgnut raseljavanju i ugnjetavanju od strane izraelske okupacije 77 godina. Hamas je objasnio da je operacija “Potop Al-Aqsa” došla u okviru legitimnog otpora koji Palestinci vode protiv izraelske okupacije, koji je dosegao vrhunac pod onim što je opisao kao fašističku desničarsku vladu, te kao odgovor na strateški izazov koji prijeti cijeloj palestinskoj stvari.
Dokument se bavi neuspjehom procesa političkog rješenja, držeći izraelsku okupaciju odgovornom za sistematsko potkopavanje i korištenje kao pokriće za nastavak judaizacije i širenja naselja.
U drugom poglavlju, Hamas se bavio onim što je nazvao “Slavni dan prelaska”, tvrdeći da operacija nije bila avantura ili impulzivan čin, već proračunat korak usmjeren na ispravljanje povijesnog toka sukoba s okupacijom. Hamas kategorički negira ciljanje civila tokom napada 7. oktobra, naglašavajući da “ubijanje civila nije dio njegove ideologije niti njegovih vrijednosti.” Također je izrazio spremnost na saradnju s nezavisnom međunarodnom istragom događaja, pod uvjetom da se istraže i zločini počinjeni nad Palestincima u Pojasu Gaze.
Također, ukazano je da je operacija naišla na neviđenu palestinsku narodnu podršku i postala simbol jedinstva oko opcije otpora.
“Bitka ‘Potop Al-Aqse’ ostvarila je značajne strateške dobitke za palestinski narod i otpor, jer su palestinske snage uspjele promijeniti jednadžbu sukoba na terenu nakon godina opsade i agresije. Operacija je vratila povjerenje palestinskom društvu u sposobnost otpora da zaštiti zemlju i Jerusalem te odbrani civile, te je razbila stereotipnu sliku izraelske vojske kao “nepobjedive”. Vojna postignuća uključivala su preuzimanje kontrole nad osjetljivim neprijateljskim položajima i nanošenje izravnih žrtava izraelskim vojnicima, uz demontažu nekih odbrambenih linija koje okružuju Pojas Gaze. Ova postignuća nisu bila ograničena samo na vojni aspekt, već su i ojačala jedinstvo palestinskog društva, potvrđujući sposobnost pokreta da se organizira i koordinira u suočavanju s velikim izazovima, unatoč razmjerima razaranja i teškim ljudskim gubicima”, navodi se u izvještaju.
Tok rata u Gazi
Pokret je dokumentirao pogibiju više od 67.000 Palestinaca, uključujući hiljade djece i žena, uz oko 170.000 ranjenih i hiljade palestinskih zatvorenika u izraelskim zatvorima. “Izrael je vodio rat s isključivim mentalitetom koji je negirao čovječnost Palestinaca”. Nasuprot tome, Hamas je istaknuo otpornost i jedinstvo palestinskog društva, njegovo odbijanje planova raseljavanja i povratak stotina hiljada u sjeverni Pojas Gaze unatoč razaranjima. Također je naglasio učinak otpora, koji je iscrpio izraelsku vojsku i spriječio je da postigne odlučujuću pobjedu, što je na kraju dovelo do prekida vatre.
Dokument dalje tretira značajna ljudske i ekonomske gubitke koje je pretrpjela okupacija, te o izravnoj američkoj ulozi u podržavanju rata, na temelju izjava izraelskog načelnika stožera Eyala Zamira u kojima je priznao pogibiju 5.042 vojnika, uz medicinske izvještaje koji ukazuju na ubistvo oko 13.000 Izraelaca u Gazi, Libanonu i na Zapadnoj obali.
Četvrto poglavlje dokumenta odnosi se na kontinuirane napore koje je Hamas, u koordinaciji s frakcijama otpora i u saradnji s posrednicima, uložio kako bi zaustavio ubijanje, masakre i razaranje u Gazi, optužujući šefa okupacijske vlade, Benjamina Netanyahua, za odugovlačenje i odbijanje inicijativa.
Od petog do osmog poglavlja, Hamas je poredao ono što je nazvao postignućima “Poplave Al-Aqse”, naglašavajući ponovnu potvrdu otpornosti palestinskog naroda i nemogućnosti njegovog podjarmljivanja, te povratak palestinskog pitanja u prvi plan globalne pozornice nakon pokušaja njegovog brisanja kroz normalizaciju.
“Bitka je označila prekretnicu u međunarodnoj svijesti o palestinskom pitanju. Pokazala je svijetu snagu i otpornost palestinskog otpora te opovrgla mnoge izraelske tvrdnje o vojnoj i političkoj dominaciji u regiji. Ova postignuća služe kao poticaj za jačanje budućih priprema pokreta i nastavak odbrane nacionalnih prava, s naglaskom na zaštitu civila i postizanje trajnih političkih i vojnih pobjeda”.
Hamas je zaključio svoju priču da je njegovo sudjelovanje u narodnom predstavljanju i političkom odlučivanju izvorno pravo koje ne prihvaća vanjsko skrbništvo, te da se nikakva nametnuta alternativa ne može nametnuti volji palestinskog naroda.
Također, Hamas je upozorio na potrebu izraelskog povlačenja iz Pojasa Gaze, pokretanja potpunog procesa obnove i nastavka pružanja sve potrebne skrbi i podrške Pojasu, te provedbe hitnih programa pomoći za osiguravanje smještaja, hrane, vode i lijekova.
Tu j ei potreba za postojanjem palestinske uprave koju će voditi cijeli nacionalni entitet bez isključivanja ikoga, i insistiranje na nezvisnoj palestinskoj odluci. Da ne spominjemo potrebu zaštite Jerusalema i svetih mjesta, preuređenja unutarnje situacije, suprotstavljanja normalizaciji i jačanja palestinskog narativa, kao i diplomatskih i međunarodnih odnosa.
