Ne mislim da Rusija ima interesa da se u Bosni i Hercegovini ponovo ratuje, ali je svakako Kremlju stalo do toga da na Balkanu uvijek gori neka mala vatra. To povećava značaj Moskve kao moćnog političkog čimbenika, ocijenio je u razgovoru za Fenu poznati ruski novinar, vršilac dužnosti regionalnog direktora Radija Slobodna Evropa za Rusiju, Andrey Shary.
On je tokom 1990-ih bio dopisnik Ruske redakcije RFE/RL iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine i autor je nekolika knjiga o Balkanu i bivšoj Jugoslaviji.
U razgovoru za Fenu podsjeća kako Kremlj tvrdi da vodi rat ne samo protiv Ukrajine, već protiv čitavog zapadnog svijeta.
– To znači, malo pojednostavljeno, sve što je loše za Zapad kao takav sada je dobro za Putinovu Rusiju. Moskva gleda na BiH kao na zapadni projekat, što nije bio slučaj 1990-ih, kada je Moskva barem pokušala da igra pozitivnu ulogu u regiji. Onda ako će Bosna biti rasturena – to će biti dobitak Kremlja. Nema tu velike diplomatije, princip je ciničan – kaže Shary.
Po njegovim riječima, ista je i generalna ruska strategija za Balkan: Rusija gubi uticaj, ostaju kao glavni oslonci za nju Srbija, i to djelomično, jer čak i Vučić pokušava da vodi dvostruku igru, i Republika Srpska. Crna Gora politički je izgubljena, a Makedonija u velikoj mjeri također.
Shary pritom ne misli da Rusija ima interesa da se u Bosni Hercegovini ponovo ratuje, ali je svakako Kremlju stalo do toga da na Balkanu uvijek gori neka mala vatra.
– To povećava značaj Moskve kao moćnog političkog faktora, to odvlači paznju od situacije u Ukrajini, to dodaje propagandisticku argumentaciju (“greške Zapada – gubi svašta i na Balkanu”) – navodi.
Istovremeno Balkan sada ne igra centralnu ulogu u ruskoj strategiji, jer sva pažnja zasad je na području bivšeg Sovjetskog Saveza i na obračunu sa SAD.
– Druga priča je da je zbog sankcija i izbacivanja diplomata prisutnost Rusije u Srbiji i Republici Srpskoj veća nego bilo gdje drugo u Evropi – igra se ondje gdje može da se igra – kaže Shary.
Govoreći o metodama koje Rusija koristi u ostvarenju ovih ciljeva, kaže da su u pitanju sve metode koje ima na raspolaganju onaj ko vodi hibridni rat, a to znači politički uticaj, diplomatiju i špijunažu (suradnici ruskih tajnih službi izbačeni iz Evrope sada služe kao diplomate u amdasadi u Beogradu i u konzulatu u Banjoj Luci). Tu su zatim ekonomske mogućnosti – novac, investicije, gas i nafta, korupcija ako ima mogućnosti, propaganda – kroz Sputnik i RIA Novosti – i historijski faktor (priče o bratstvu Rusa i Srba i vjekovitoj zapadnoj zavjeri protiv Slavena), meka sila kroz različita takozvana građanska udruženja, religija – pravoslavna ali i islam preko Ramzana Kadirova, lični faktor (niko ne zna koliko ruskih agenata je među ruskim emigrantima koji su došli u Srbiju ali i u BiH u 2022. i 2023). Dalje navodi da ima i drugih manjih ili većih mogućnosti, recimo suradnja s Kusturicom i Bregovićem ili fudbal s Rusima kada niko drugi s njima ne igra, a ruska fudbalska liga je preplavljena srpskim igračima.
Upitan da prokomentira odnose Rusije i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Shary kaže da Dodik već dugi niz godina igra ulogu kremaljskog igrača na Balkanu.
– Politički gledano, to je posljednja produžena ruka Putina u bivšoj Jugoslaviji, ali i širom regionalnog područja. To je poznata taktika. U različitim zemljama Evrope Rusjia je imala ili još uvijek ima “svoje” ljude, koji rade za pare ili za neki interes. Dodik zbog toga ima svoj profit: putuje u Moskvu, prima važne ljude iz Rusije, dobiva neke finansijske mrvice, ali diže mu se i status kao „ozbiljnom” političaru. Uopšte uticaj Rusije se smanjuje, tim je veći Dodikov značaj, koji zavisi još od toga kakvu politiku vodi Aleksandar Vučić. U svoje vrijeme sličnu ulogu igrao je Slobodan Milošević, kada navodno nitko drugi osim Moskve nije mogao s njim da uopće ozbiljno priča – naveo je.
Govoreći na kraju o tome šta radi Zapad da spriječi negativni ruski uticaj i da li čini dovoljno, Shary kaže da Zapad radi šta može.
– BiH se teško se ujedinjuje, a ima puno razloga zašto je to tako. Ako neko aktivno igra nacionalnu kartu, situacija se brzo pogoršava, a to je slučaj sa Dodikom i Putinom koji Dodika podržava. Dayton je sklopljen na brzinu da zaustavi rat, nije to neki plan budućnosti, ali na osnovu njega BiH još uvijek živi 30 godina nakon rata – kazao je.
Smatra da bi dobar izlaz bio uključivanje BiH u Evropsku uniju, da utopi barem neke lokalne probleme u maloj zemlji u bržem ekonomskom i socialnom razvoju.
– Formalno BiH nije spremna za takvo udruživanje, a neće nažalost ni biti u bliskoj budućnosti. To znači da je potrebna čisto politička odluka na koju Brisel, ali i većina članica EU očigledno nisu spremne. EU plaća za izbjeglica iz Bliskog Istoka, za Putinov rat u Ukrajini, plaća za slabe Bugarsku i Rumuniju u EU, pa nema ni želje ni namjere da plati još i za Balkan, barem u skoroj budućnosti. Nema tu dobrog izlaza, to će trajati godinama i godinama. Rusi su poznate po tome da znaju izdržati. Prag socijalne bolesti za evropske primjere u ovoj državi vrlo je nizak, ali i država ima puno rezervi i velika je. To znači da neće biti brzog rješavanja krize, ni ukrajinske, ni nažalost balkanske – zaključio je Shary u intervjuu za Fenu.
