Izraelske okupacione vlasti u Jerusalemu donijele su nedavno odluku o proširenju platoa ispred zapadnog zida džamije Al-Aksa, tzv. Zida plača. Zid je dio kompleksa džamije Al-Aksa kako je potvrdila međunarodna komisija prije gotovo čitavog stoljeća.
Jusuf el-Netše, šef Direkcije za turizam i historijske spomenike Islamskih vakufa Palestine, ističe da je novi cionistički plan proširenja platoa ispred Zida plača, dio velikog kolonističkog projekta judaizacije Jerusalema koji je započeo prije pet godina pod vođstvom izraelskog premijera.
On je za Palestinski informativni centar kazao: „Posebna opasnost ovog projekta je u tome što se provodi parcijalno. Već su, u sklopu njega, izgrađene zgrade Štraus, Bait Helfa i Bait Džavhara, a odmah iza dvoraca Emevija podignuta je ogromna zgrada Džefaati. Svjedoci smo kako se ovaj projekat provodi kroz izvršenje serije projekata koji su međusobno povezani, a sve to s ciljem stvaranja novog izgleda grada. Najopasniji dio plana je vezan za dvje faze promjene izgleda područja zapadnog zida. Prvom fazom bi Magrepska vrata bila spojena sa zidinima Kudsa i sjevernim graničnikom Zida plača, gdje se nalazi historijska Tinkizijeva medresa i ulaz u Zapadni tunel. Taj prostor žele pretvoriti u parkiralište za automobile, stajalište autobusa, područje s nizom restorana. U drugoj fazi bi se gornje područje podiglo tako da bude na razini platoa džamije Al-Aksa, i to bi bilo pretvoreno u površinu za judaističke obrede.“
Netše je skrenuo pažnju na to da ovaj projekat ugrožava opstanak arapskog i islamskog naslijeđa u Jerusalemu, istaknuvši da se i plato ispred zapadnog zida i cijelo to područje smatra dijelom kompleksa svete džamije Al-Aksa.
Osim toga, objasnio je, ovo područje obiluje vrijednim historijskim spomenicima kulture iz islamskog perioda, ali i iz doba vladavine Rimljana. „Na tom području nalaze se ostaci dvoraca Emevija koji ističu civilizacijsko i političko prisustvo islama u periodu procvata Jerusalema. Zatim, tu se nalaze ostaci građevina iz doba dinastije Ejjubija, počev od ostataka vakufa Salahuddina Ejjubija pa nadalje.“
.
