U 35 gradova širom svijeta održani su protesti zbog političke krize u Bosni i Hercegovini.
Protesti se održavaju u Briselu, Londonu, New Yorku, Saint Louiseu, Otawi, Torontu, Portlandu, Bostonu, Rimu, Bologni, Genevi, Parizu, Oslu, Stockholmu, Getebourgu, Beču, Copenhagenu, Sydneyu, Sarajevu, Tuzli i mnogim drugima gradovima širom svijeta.
Prisutnima u centru Brisela, gdje se nalaze institucije Evropske unije, obratio se predsjednik nizozemske organizacije Platforma za Bosnu i Hercegovinu, koja je jedan od organizatora protesta, Hamdija Draganović. On je tokom rata bio logoraš u logorima Omarska, Keraterm i Manjača.
“Sve nas pokreće ljubav za Bosnu i Hercegovinu. Iza nas stoje građani Bosne i Hercegovine i prijatelji kojima je stalo do prosperiteta Bosne i Hercegovine. Mi smo Bosanci i Hercegovci koji su najčešće silom protjerani ili koji su bili ekonomski primorani da napuste Bosnu i Hercegovinu. Mi smo jednostavno grupa koja ne želi da šuti”, rekao je Draganović.
Kako je kazao, tokom posljednjeg rata su bili naivni te su zbog toga platili visoku cijenu. Osudio je djelovanje vlasti Republike Srpske i zanemarivanje drugih država onog što se trenutno dešava u Bosni i Hercegovini.
Pitao se zašto i Bosna i Hercegovina ne može biti uređena zemlja u kojoj će se građani baviti životnim pitanjima.
“Ne damo Bosnu i Hercegovinu, u njoj ima mjesta za sve”, zaključio je Draganović.
Poručio je evropskim političarima da ne potcjenjuju Bosnu i Hercegovinu te da će Evropska unija biti puno bogatija kada Bosna i Hercegovina bude njena članica.
Obratili su se i dvoje europarlamentaraca koji su nedavno posjetili Bosnu i Hercegovinu – Tineke Strik iz nizozemske stranke Zelena ljevica i Thomas Waitz iz stranke Zelenih u Austriji.
Organizatori protesta uputili su pismo međunarodnim, ali i bh. zvaničnicima pismo u kojem su iznijeli svoje zahtjeve i stavove vezano za trenutnu situaciju.
Građani u ime Platforme BiH i Svijeta za Bosnu i Hercegovinu, pismo su poslali Joeu Bidenu, predsjedniku SAD-a, Antoniu Guterresu, generalnom sekretaru UN-a, Ursuli von der Leyen, predsjednici Evropske komisije, Charlesu Michelu, predsjedniku Evropskog vijeća, Josepu Borrellu, visokom predstavniku Evropske Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Emmanuelu Macronu, predsjedniku Francuske, Borisu Johnsonu, premijeru Velike Britanije, Olafu Scholzu, kancelaru Njemačke, Justinu Trudeauu, premijeru Kanade, Marku Rutteu, premijeru Nizozemske, Magdaleni Andersson, premijerki Švedske, Mariju Draghiju, premijeru Italije, Jonasu Gahr Storeu, premijeru Norveške, Metteu Fredriksenu, premijerki Danske, Scottu Morrisonu, premijeru Australije, Karlu Nehammeru, premijeru Austrije, Željku Komšiću, predsjedavajućem Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Jensu Stoltenbergu, generalnom sekretaru NATO-a, Christianu Schmidtu, visokom predstavniku za Bosnu i Hercegovinu.
U pismu su naveli kako je u oktobru 2021. godine, vladajuća koalicija u bh. entitetu Republika Srpska usvojila plan za uspostavu, kako su naveli, “nečeg što oni nazivaju nezavisna RS u dejtonskoj Bosni i Hercegovini”.
“Taj dokument na sedam stranica sadrži konkretne korake za unilateralno, nezakonito i neustavno preuzimanje državnih nadležnosti na fiskalnom, pravosudnom, odbrambenom, sigurnosnom i mnogim drugima poljima. Ovaj plan je javno dostupan i predviđa, zajedno sa mnogim drugim tačkama, korištenje sile protiv svake državne institucije koja bi pokušala odbraniti ustavni poredak u Bosni i Hercegovini. Provedba ovog plana će izazvati kolaps ustavne i institucionalne arhitekture Bosne i Hercegovine. To će rezultirati strašnim političkim, ekonomskim i sigurnosnim posljedicama. Uz nekoliko već preduzetih konkretnih koraka, vladajuća koalicija u RS-u jasno je stavila do znanja da svoj plan namjerava provesti”, naveli su.
Podsjetili su i na to da su na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske 10. decembra prošle godine usvojena četiri zaključka o prijenosu nadležnosti.
“Čime je to zakonodavno tijelo RS de facto i de jure odlučilo izdvojiti taj entitet iz državnog ustavno-pravnog sistema Bosne i Hercegovine u sektorima pravosuđa, odbrane, sigurnosti i indirektnog oporezivanja. Nadalje, Narodna skupština RS je zadužila i ovlastila Vladu RS da izradi nove entitetske zakone o Vojsci RS, Obavještajnoj službi RS, Sistemu indirektnog oporezivanja RS, Visokom pravosudnom i tužilačkom savjetu RS te o više od 130 drugih zakona i potrebnih propisa u raznim sektorima kojima će RS ukinuti državne zakone i propise i zamijeniti ih entitetskim. Budući da ni državni Ustav ni ustav entiteta RS, kao ni državni ni entitetski zakoni ne dopuštaju entitetskim institucijama da donose zakonski važeće odluke ili zakone o pitanjima koja su već usvojena i uređena državnim Ustavom ili zakonima, navedene radnje i odluke Narodne skupštine RS, donesene 10. decembra 2021. godine, predstavljaju nezakonitu uzurpaciju državne ovlasti i krivično djelo protiv ustavnog i pravnog poretka države”, naglasili su.
Podcrtali su da je zemlja uvučena u političku krizu koja prijeti miru te da je sada potreban dobro osmišljen, robustan i koordiniran odgovor samog visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta, Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Država, Kanade, Evropske Unije i njenih saveznika u NATO-u.
“Dosadašnje odsustvo takvog odgovora samo je poslužilo ohrabrivanju ambicija Milorada Dodika i njegove vladajuće koalicije. Naročito zabrinjavaju izjave zvaničnika vlasti u Srbiji, koji su izrazili podršku planu vladajuće koalicije u RS. Usto, secesionisti iz RS uživaju podršku Rusije, Kine, čak i nekih država članica EU, poput Mađarske, čiji su otvoreni nacionalizam, ksenofobija i antimuslimanska osjećanja veoma izraženi. Umjesto odvraćanja, neki u međunarodnoj zajednici samo ohrabruju težnje Milorada Dodika za secesijom i njegovu želju da vremenom uništi Bosnu i Hercegovinu kao suverenu državu. Međutim, postoje veoma ozbiljni razlozi zbog kojih Bosnu i Hercegovinu ne treba samo očuvati kao suverenu državu, već je treba dalje jačati”, mišljenja su.
Na kraju su uputili i četiri zahtjeva međunarodnim predstavnicima u kojima je, između ostalog, zatražen i koordiniran odgovor primarno usmjeren na odvraćanje lokalnih snaga destabilizacije i njihovih stranih mentora.
“London for Bosnia-Herzegovna” – Mirovni protesti održani pred Parlamentom Velike Britanije
Mirovni protesti u znak podrške Bosni i Hercegovini održani su danas pred Parlamentom Velike Britanije u Londonu. Više od 100 Bosanaca i Hercegovaca i njihovih prijatelja, iskazati su podršku očuvanju mira i prosperiteta u Bosni i Hercegovini.
Prisutnim građanima obratili su se general Bob Stewart i novinar i publicista Ed Vulliamy, koji su ponovili svoju neopredjeljnu podršku jedinstvenoj Bosni i Hercegovini.
– Organizator protesta, Građanska inicijativa “London for Bosnia-Herzegovna” dali su potporu i mirovnim protestima koji se u isto vrijeme održavaju u Briselu i diljem svijeta, ujedno britanskoj javnosti pokazati da dižu glas protiv konstantnih i ozbiljnih napada na ustavno-pravni poredak naše domovine. Pročitano je pismo koje će biti uručeno najvažnijim evropskim i svjetskim dužnosnicima i bit će također poslano svim britanskim čelnicima – saopćio je BHDINFODESK.
(Vijesti.ba)
