Usprkos teškim vremenskim uslovima, oko 200 učesnika “Pohoda na Crni vrh” uspješno je obilježilo 31. juli, kada su prije 22 godine pripadnici HVO-a iz Srednje škole u Prozoru izveli 54 Bošnjaka u živi štit na Makljenu, Crni vrh, gdje su mučeni, a potom većina i poubijani. Dio zarobljenih se uz puku sreću uspio osloboditi iz živog štita. Jedna grupa je preživjela, dok je par njih nestalo, pa im se ni dan danas ne zna za trag. Do sada niko nije odogovarao za zločine počinjene Na Crnom Vrhu.
Po dolasku na Crni vrh, učesnicima su se obratili predsjednik Udruženja logoraša Prozor-Rama Suljo Kmetaš, predsjednik Saveza logoraša u BiH Jasmin Mešković, historičar Mesud Hero i glavni prozorski imam Safer ef.Pozder. Potom je upriličen vjerski program, odnosno učenje Jasina i El Fatihe pred duše poginulih šehida, a na licu mjesta klanjan je i džuma namaz. Predstavnici mnogobrojnih udruženja položili su cvijeće na Spomen-obilježje.
Tog 31. jula 1993. godine 110 Bošnjaka civila izvedeno je iz Srednjoškolskog centra u Prozoru, utovareno u dva kamiona, jedan kamion je otišao prema Gornjem Vakufu prema selu Voljice, a drugi prema Crnom Vrhu.
Predsjednik Saveza udruženja logoraša HNK-a Suljo Kmetaš kaže da su na putu prema Crnom Vrhu 54 logoraša bila izložena najsvirepijem zlostavljanju, na temperaturi zraka od 38 do 40 stepeni.
– Na pola puta su ih izuli, vezali kablovima oko vrata jedan za drugog, s rukama na leđima. Potom je počelo ubijanje, ubijena su 23 logoraša. Na identifikaciji je uočeno da je svaki od tih logoraša ubijen s leđa, svakom je pucano u tjeme, a metak je izišao na čelo. Svima je poslije pucano u prsa i u donji dio tijela – kazao je on.
Ostali zarobljeni Prozorčani uspjeli su se, uz puku sreću, osloboditi. Kmetaš je istaknuo da za zločin na Crnom Vrhu dosad niko nije odgovarao.
On je rekao da je stradanje Bošnjaka u Prozoru počelo u oktobra 1992. godine, a zločini su počinjeni od petog mjeseca 1993. godine. Tada, kaže Kmetaš, počinje masovno zatvaranje Bošnjaka u logore u Prozoru odakle su protjerivani u najzloglasnije logore kao što su Dretelj, Gabela, Heliodrom…
Profesor historije Mesud Hero rekoa je da je, po rješenju o pokretanju istrage za zločine na području općine Prozor, dokumentu Višeg suda u Mostaru, osumnjičeno oko stotinu osoba za ratni zločin. Taj dokument prof. Hero je, kaže, prezentirao i u svojoj knjizi “Prozor 1992. – 1995. – hronika zločina”.
– Za sve ove zločine zasad je prvostepenom presudom presuđeno samo jednoj osobi. Glavni osumnjičeni iz tog dokumenta za ovaj zločin su pobjegli u Hrvatsku. To su u hijararhiji HVO-a bili zapovjednici. To su osobe za koje sad već posjedujemo dokaze da su počinili zločin – kazao je prof. Hero za Agenciju Fena.
Na području općine Prozor tokom rata u BiH ubijeno je nekoliko stotina Bošnjaka. Najmlađa žrtva bila je sedmomjesečna beba ubijena u majčinom naručju, a za sudbinu brojnih Prozorčana dosad se ništa ne zna.
Prozor-x.com
