Prvi reisu-l-ulema u Bosni i Hercegovini Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović imenovan je na današnji dan prije 140 godina, 17. oktobra 1882.
Kako je za Agenciju Mina kazao Mustafa Prljača, savjetnik reisu-l-uleme za medije, tek s dolaskom Austro-Ugarske monarhije na ove prostore pojavila se potreba za formiranjem Islamske zajednice i imenovanjem reisu-l-uleme.
– Islamska zajednica kao organizirana zajednica sa svojim pravnim statusom i administrativnim ustrojem u vrijeme osmanlijske administracije nije postojala, jer je ta carevina bila uređena na islamskim principima – islam se nalazio u njenim temeljima i predstavljao izvor njenog zakonodavstva, tako da nije bilo potrebe za nekom drugom strukturom koja bi brinula o vjerskim poslovima muslimana, a tek s povlačenjem Osmanske carevine s ovih prostora i dolaskom Austro-Ugarske monarhije nametnula se potreba za osnivanjem zasebnog tijela koje bi bilo nadležno i vodilo brigu o vjerskim poslovima muslimana – kazao je Prljača.
Godine 1882. osnovan je Ulema-medžlis, kao vrhovno tijelo za vjerska pitanja, i imenovana četverica članova tog medžlisa, što se uzima kao nukleus i godina osnivanja Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
– U jesen te godine, uvažavajući zahtjeve muslimanskih prvaka, vlast je za prvog reisu-l-ulemu Bosne i Hercegovine imenovala Mustafu Hilmi ef. Hadžiomerovića – naveo je Prljača.
Hadžiomerović je rođen u Kulen Vakufu 1816. Osnovno vjersko i opće obrazovanje stekao je u rodnom mjestu u mektebu. Nastavio je školovanje u medresama, kratko u Prijedoru, a kasnije u Sarajevu u Hanikahu Kuršumlija medrese. Potom je na školovanje otišao u Istanbul.
– U Istanbulu se zadržava 15 godina, učeći pred najvećim vjerskim učenjacima onog vremena, a onda se, s bosanskim hadžijama koje su vraćale s hodočašća u Meki, vratio u svoju zemlju. Biva imenovan muderrisom u Kuršumliji medresi, a 1856. i sarajevskim muftijom – naveo je Prljača.
Na položaju reisu-l-uleme ostao je do 1893, kada je podnio ostavku i otišao u penziju.
