Portal Žurnal već duži vremenski period objavljuje dezinformacije i vodi medijsku kampanju protiv Općine Novi Grad, pri čemu ne traži zvanične informacije od Općine za predmete o kojima piše, nego se u javnost iznose razne neistine, poluistine i klevete. Posljednji u nizu tekstova objavljen je 16. aprila 2019. pod naslovom “Kada općina Novi Grad prodaje zemljište: Zbog ugovora sa Husom Ćesirom budžet oštećen za 195 hiljada KM”.
Općina Novi Grad obavještava javnost kako ovi navodi nisu istiniti, te kako budžet Općine ni na koji način nije oštećen, nego je prilikom rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u postupku legalizacije dijela proizvodnog pogona preduzeća Bosnaplast d.o.o. budžet Općine Novi Grad Sarajevo ostvario prihod od 465.000,00 KM (koliko iznosi zbir naknade za zemljište i obračunate naknade za pogodnost lokacije – rente). Uostalom, da je rukovodstvo Općine u proteklim godinama na bilo koji način provodilo aktivnosti kojima se nanosi šteta općinskom budžetu, isti ne bi bio uvećan 100%, sa 21 milion KM u 2012. godini na 42 miliona KM u 2018. godini, što je rezultat na kojem treba odati priznanje, a ne obmanjivati javnost.
Napominjemo da se u navedenom slučaju nije radilo ni o kakvoj prodaji zemljišta nego o zakonskoj proceduri rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u postupku legalizacije, uz naknadu za zemljište koja se utvrđuje po zakonom propisanoj proceduri (Član 61. Zakona o građevinskom zemljištu, Sl. novine Federacije BiH 25/03 i 67/05, kojim je propisano da “Na građevinskom zemljištu u državnoj svojini na kojem je izgrađena zgrada bez prava korištenja zemljišta radi građenja za koju se naknadno može izdati odobrenje za građenje po odredbama Zakona o prostornom uređenju, Općinsko vijeće će utvrditi pravo vlasništva u korist graditelja, odnosno njegovog pravnog sljednika, uz obavezu plaćanja naknade za dodijeljeno građevinsko zemljište. Prije utvrđivanja prava vlasništva u skladu sa ovim članom nadležni općinski organ uprave će raspraviti imovinsko pravne odnose). To znači da Općina nije mogla odlučivati hoće li se navedeno zemljište u postupku legalizacije dodijeliti uz naknadu podnosiocu zahtjeva za legalizaciju ili neće, nego je u skladu sa zakonom bila dužna provesti odgovarajuće procedure rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i utvrđivanja tržišne cijene zemljišta koje je bilo predmet dodjele.
Iako prema zakonu utvrđivanje tržišne cijene nekretnina nije striktno vezano za općinsku odluku o cijenama zemljišta, jer se za svaku konkretnu parcelu vrši poseban postupak procjene gdje se odluka uzima kao jedan od više parametara za utvrđivanje tržišne cijene nekretnina, cijena u navedenom slučaju bila je usklađena i sa općinskom odlukom o cijenama zemljišta za 2015. godinu. Dio zemljišta koje je bilo predmet rješavanja nalazi se u ulici Safeta Zajke, dok se drugi dio zemljišta na kojem se nalaze skoro svi objekti koji su bili predmet legalizacije nalazi između željezničke pruge i zemljišta koje je odranije uknjiženo kao vlasništvo firme Bosnaplast d.o.o. te nema pristup ulici Safeta Zajke niti bilo kojoj drugoj saobraćajnici. U tekstu Žurnala navodi se i besmislena konstatacija kako navodno nisku cijenu Općina pravda mišljenjem sudskog vještaka, iako prema Zakonu o eksproprijaciji tržišnu cijenu zemljišta može utvrditi isključivo i jedino ovlašteni sudski vještak, a ne općina.
Također, u navedenom tekstu se navodi kako je firma Bosnaplast d.o.o. nelegalno izgradila objekte na općinskom zemljistu što nije istina, jer se radi o objektima bivše Gumitehnike koji su izgrađeni šezdesetih godina prošlog stoljeća, a koje je firma Bosnaplast d.o.o. kupila putem javne licitacije od strane Općinskog suda u Sarajevu 2004. godine, ali dio objekata u krugu firme evidentiran je kao “vanknjižno vlasništvo” , te se zbog toga pristupilo postupku legalizacije istih.
Napominjemo da firma Bosnaplast d.o.o nije iskoristila zakonsko pravo koje je bilo na snazi do 2013. godine (Zakon o uknjižbi nekretnina u društvenoj svojini 28/77 i Uredba o upisu u javne knjige nekretnina i prava na nekretninama 45/99 Sl. novine FBiH) da zemljište i objekte uknjiži kao vlasništvo bez plaćanja naknade, a koje pravo je iskoristila većina firmi u istoj ili sličnoj situaciji, obzirom da je kompleks objekata zajedno sa ogradom unutar koje se nalaze već jednom kupljen od strane Suda putem javne licitacije, te je u ovom slučaju navedena firma zbog neusklađenosti zakonske regulative pretrpjela znatne gubitke plaćajući faktički dva puta isto zemljište.
Općina Novi Grad više od 50 godina nije posjednik zemljišta koje je bilo predmet rješavanja prilikom postupka legalizacije niti je isto služilo kao javno dobro, a odluka o brisanju statusa javnog dobra donesena je, kako i piše u obrazloženju iste, da bi se formalno pravni status zemljišta uskladio sa stvarnim stanjem, tj. činjenicom da je zemljište već duži vremenski period u funkciji privrede.
Bez obzira na navedene činjenice aktivisti Žurnala već nekoliko godina vode kampanju dezinformisanja javnosti u ovom i drugim predmetima Općine Novi Grad kršeći novinarska pravila konsultovanja druge strane, zbog čega “lutaju” prilikom tumačenja materije koja im je očito nepoznata jer se takvim temama ne može pristupati laički i na temelju poluinformacija ili kafanskih priča.
Zbog svega navedenog, tražimo od portala Žurnal.info da objavi demant u cijelosti kao i izvinjenje zbog iznošenja neistina i nanošenja štete ugledu Općine Novi Grad Sarajevo. U suprotnom, iako nerado, Općina će biti prinuđena zatražiti zaštitu sudskim putem i pokrenuti postupke protiv Udruženja građana koje je osnivač portala Žurnal, kao i aktivista ovog udruženja pojedinačno, navodi se na kraju reagiranja Općine Novi Grad.
