Reisu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazović u intervjuu za MTV Igman govorio je o napadima na Islamsku zajednicu i njene uposlenike, o sporazumu IZ-a i države BiH, ima li u tome odgovornosti IZ-a?!
Govorio je I o stanju unutar IZ-a, mogućnosti rješavanja pitanja IZ u Sandžaku, o stanju islamskog svijeta, pomoći područjima Turske i Sirije koji su bili izloženi zemljotresu, ali i o našoj državi.
Govoreći o pomoći Turskoj i Siriji istakao je da je IZ na sergiji u BiH, zemljama regiona i dijaspori skupila sedam miliona KM koje će nakon razgovora s ambasadorom Republike Turske u ponedjeljak biti uplaćene tamo gdje je najpotrebnije, odnosno, gdje je najpogodnije da bi se plasiralo na najbolji način.
Govoreći o napadima na IZ, njene uposlenike, reis Kavazović je naglasio da je broj napada smanjen značajno u odnosu na neki period prije. Istakao je da je ranije bilo fizičkih napada, pucanja na ljude, bacanja bombi, ubistava, paljenja tek obnovljenih džamija, kamenovanja, a da danas imamo uglavnom verbalne napade. I ti napadi nisu samo u manjem entitetu, već i u Federaciji BiH. Ponovo se pokušava ograničiti sloboda govora kao nekad u komunizmu. Donose se i zakoni ovih dana u manjem entitet koji ograničavaju slobodu govora. A tu su i političke agende koje imaju svoje ciljeve, a koji su poznati kada govorimo o manjem bh. entitetu.
„Protivnici slobode govora nisu nestali niti će nestati, oni će uvijek biti tu prisutni. Oni bi da tri miliona ljudi u Bosni koji nose glave na svojim ramenima, da misle njihovom glavom. To je nešto sa čim se treba nositi, to su izazovi koji su pred nama. Mi kao IZ smo toga potpuno svjesni. Ali neka niko ne misli da će IZ šutjeti pred bilo kakvim pritiscima i pred bilo kakvim planovima koji bi mogli ugroziti prije svega mir i suverenitet ove zemlje i sigurnost ovog naroda“, naglasio je reis Kavazović.
O nemanju sporazuma s državom Reis je rekao da je to postalo političko pitanje iako to nije trebalo biti nikad. Istakao je da IZ neće dozvoliti nikad da se trguje ovim sporazumom, da se bilo šta kompenzira za taj sporazum.
“Mi smo naglasili da nikada nećemo potpisati taj sporazum ako je predmetom trgovine. Čak iako ga oni potpišu mi nismo spremni to uraditi sa saznanjem da je predmet kompenzacija. Nama je država i interes države preči od tog sporazuma“.
Reis Kavazović očekuje da će ovo pitanje biti rješeno, svaki problem i svako pitanju budu rješeni. Dio odgovornosti prenosi na IZ jer u vremenu kada su sporazume rješavali SPC i katolička crkva, odnosno Vatikan, IZ nije bila zainterseirana za taj sporazum.
Islamski svijet nije homogen, prostire se od mašrika do magriba, narodi su to s različitim kulturama, jezikom, doživljavanjem i razumjevanjem islama. Na jedan način se islam razumjeva na Javi, a drukčije u Maroku. Idealno vrijeme je bilo u vrijeme Poslanika i odmah iza njega, a onda slijede političke podjele, pa i sukobi među muslimanima, kaže reis, a onda dodaje:
“Kad bi muslimani prihvatili samo jedno pravilo o nepovrjedivosti granica, situacija bi bila sasvim drukčija. Ako bi prestali da izvoze revolucije. To budu ili političke revolucije ili mezhebske revolucije. Mi izvozimo jedni drugima revolucije umjesto da izvozima i razmjenjujemo razna dobra. A ne da ugrožavamo jedni druge politički ili ideološki. Vode se borbe za teritorij, za duše. Mezhebi se međusobom sukobljavaju, nameću jedni drugima. Sve to je neislamski. Kada ćemo smoći snage prihvatiti te vrijednosti ne znam“.
O ujedinjavanju IZ u Sandžaku Reis naglašava da je za taj raskol odgovorna IZ, to je ulemanski sukob, nije sukob muslimana, džematlije. To pitanje u novije vrijeme nije čini se u fokusu ni države ni naroda, što je dobro.
„Uočava se u novonastalim okolnostima o kojima ne bih pričao da je ulema bliža rješavanju problema. Nekada naši prijatelji izvan, u najboljoj namjeri griješe, ne uspjevaju razumjeti problem sa svih aspekata što nam odmaže. Konkretno mislim na naše prijatelje iz Turske. Ovo je pitanje koje mora prije svega biti rješeno u Sandžaku, između uleme, a mi smo tu da im pomognemo“.
Poznato je da je reis Kavazović tokom agresije bio pripadnik Armije RBiH, a kasnije kao muftija bio je uhapšen i u logorima HVO. O ratnom vremenu reis Kavazović je istakao:
„Na početku se sjećam tog osjećaja bespomoćnosti da se branimo od tako velike vojne sile, da su svi očekivali naš brzi propast, ali smo mi opstali, uspjeli da se odbranimo. Taj proces stasavanja od bespomoćnosti do naroda koji ne možete poraziti je kod mene bio upečatljiv. Ta odlučnost naroda da se bori, da pruži otpor. Koliko će žrtava biti to je nešto drugo, ali otpor i odlučnost su me fascinirali… Ovdje je jako važno da mi razumijem šta nam se dogodilo, kako se dogodilo, kako smo od jednog naroda koji je bio osuđen na potpunu propast, uz velike žrtve, uz odlučnost da podnesemo te žrtve, stasali u narod koji je ostvario svoje ciljeve… Mi smo svi bili spremni da se žrtvujemo za našu domovinu… Današnja borba je u institucijama Bosne i Hercegovine. Ne smijemo dozvoliti da se one ruiniraju. Moramo pokazati da smo na sve načine spremni braniti institucije Bosne i Hercegovine, a ako one padnu, a imali smo to ’92., moramo biti spremni braniti ovu zemlju i oružjem“, zaključio je reis Kavazović.
(MTVIgman/Etto.ba)
